Foto: Hina

SVJETSKA nogometna federacija (FIFA) objavila je prijedlog koliko bi koja kontinentalna federacija trebala dati reprezentacija na SP-u 2026. godine, na kojem će umjesto dosadašnjih 32 sudjelovati 48 momčadi. Po tom prijedlogu Europa bi trebala dati 16 sudionika umjesto dosadašnjih 13.

Prijedlog je sastavio Odbor za prošireni turnir svjetskog prvenstva, a konačnu odluku donijet će Fifino Vijeće na zasjedanju u Bahreinu, u svibnju ove godine.

Prijedlog predviđa da Europa daje 16 reprezentacija, Afrika devet, Azija osam, Južna Amerika šest, CONCACAF zona (Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi) šest i Oceanija jednu.

Za dva preostala mjesta borit će se šest reprezentaciju na turniru koji će organizirati domaćin SP-a. Na tom turniru neće biti reprezentacije iz Europe, konfederacija domaćina SP-a dat će dva predstavnika, a ostale konfederacije jednog.

Također, domaćin SP-a će se automatski kvalificirati, a konfederacija iz koje dolazi domaćin imat će jedno mjesto manje na SP-u.

Podsjetimo, u siječnju ove godine na prijedlog predsjednika FIFA-e Giannija Infantina Fifino Vijeće donijelo je odluku o povećanju broja sudionika na svjetskim nogometnim prvenstvima s 32 na 48 reprezentacija, počevši od SP-a 2026. godine.

Po tom prijedlogu iz siječnja ove godine 48 reprezentacija bit će podijeljeno u 16 skupina s tri momčadi. U nokaut fazu plasirat će se dvije ekipe iz svake skupine, odnosno ukupno 32 momčadi.

Dosad je iz Europe dolazilo 13 reprezentacija, iz Afrike pet, Azija je davala četiri momčadi, Južna Amerika pet, a CONCACAF zona (Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi) tri reprezentacije. Još dvije momčadi su dolazile iz interkontinentalnih kvalifikacija (dvoboj predstavnika CONCACAF zone i Oceanije te Južne Amerike i Azije).

Kako se mijenjao format natjecanja na svjetskim nogometnim prvenstvima:

SP 1930. u Urugvaju - 13 sudionika, jedna skupina od 4 reprezentacije i tri od 3, a pobjednici skupina ušli su u polufinale.

SP 1934. u Italiji - 16 sudionika, nokaut faza od početka do kraja.

SP 1950. u Brazilu - umjesto predviđenih 15 reprezentacija sudjelovalo je 13 koje su bile podijeljene u četiri skupine. Pobjednici grupa formirali su završnu skupinu od četiri reprezentacije koje su igrale međusobno i ona s najviše bodova bila je prvak.

SP 1954. u Švicarskoj - 16 reprezentacija podijeljenih u četiri skupine, a u natjecanju po skupinama svaka je reprezentacija odigrala dvije utakmice, umjesto tri. Dvije najbolje iz svake skupine ušle su u nokaut fazu.

SP 1958. u Švedskoj - 16 reprezentacija podijeljenih u četiri skupine, a u natjecanju po skupinama svaka je reprezentacija odigrala tri utakmice. Dvije najbolje iz svake skupine ušle su u nokaut fazu.

SP 1974. u Zapadnoj Njemačkoj - 16 reprezentacija podijeljenih u četiri skupine. Dvije najbolje iz svake skupine ušle su u drugi krug, gdje su formirane dvije skupine s četiri momčadi. Pobjednici skupina igrali su u finalu, a drugoplasirani za treće mjesto.

SP 1982. u Španjolskoj - 24 reprezentacije podijeljene u šest skupina. Dvije najbolje iz svake skupine ušle su u drugi krug, gdje su formirane četiri skupine s tri momčadi, a pobjednici skupina ušli su u polufinale.

SP 1986. u Meksiku - 24 reprezentacije podijeljene u šest skupina. Po dvije najbolje iz svake skupine i četiri trećeplasirane ušle su u nokaut fazu.

SP 1998. u Francuskoj - 32 reprezentacije podijeljene u osam skupina. Po dvije najbolje iz svake skupine ušle su u nokaut fazu.