Foto: Getty Images / Guliver image, Index 

SINOĆ je nakon pet godina Hrvat zabio koš u NBA ligi. U statistici nas nije bilo još od Roka Ukića i njegove partije za Milwaukee protiv Portlanda u prosincu 2012. godine. Već u siječnju Ukić je označio "fajrunt", a do nove zabave čekali smo uistinu dugo. Bojan Bogdanović, u klubu koji će za Hrvatsku uvijek imati poseban značaj, zapisao je sinoć svoje prve NBA poene na asistenciju Kevina Garnetta. Za Indianu je sinoć, pak, debitirao Damjan Rudež, ali nije uspio poentirati. 

Starter Bogdanović u porazu od Bostona 105:121 zabio je sedam koševa uz dvije asistencije, ali i dvije izgubljene lopte te šut 3-6 iz igre, pri čemu 1-2 za tricu tijekom 26 odigranih minuta.

Rudež je za Pacerse odigrao 15 minuta, pucao je dvije trice i obje je promašio, a ostao je i bez skokova i asistencija. S njihovim nastupima broj hrvatskih košarkaša koji su nastupali za najjaču tvrtku na svijetu popeo se na 14 imena.

Prvi je, jasno, bio Dražen Petrović koji je 1989. godine iz Real Madrida preselio u Portland Trail Blazerse, a od 1991. do 1993. je bio član New Jersey Netsa, današnjeg Bogdanovićevog kluba. 

Indikativno je da ove sezone u NBA ligi nastupa rekordan broj stranaca - 101 košarkaš iz 37 zemalja, među kojima konačno i iz Hrvatske. Riječ je postotku od čak 20 posto. Broj je porastao, drže američki stručnjaci, jer su mnoge zemlje napredovale i uložile u odgojne programe, dok su budžeti NBA skauta za Europu također vrlo izdašni. 

215 zemalja emitira NBA, HRT i dalje doprinosi stagnaciji 

Prvi put u povijesti NBA lige broj stranaca premašio je stotku. Prošle sezone u NBA su igrala 92 stranca što je bio dosadašnji rekord.  S najveći brojem košarkaša zastupljena je Kanada (13). Slijedi Francuska s deset košarkaša, Australija ima osam, Brazil sedam, a Španjolska pet košarkaša. Najviše stranih košarkaša imaju aktualni NBA prvaci San Antonio Spursi - devetoricu. U svlačionici Minnesota Timberwolvesa i Brooklyn Netsa su po šestorica, dok Golden State Warriorsi imaju pet "ne" Amerikanaca. (POPIS SVIH STRANACA U NBA LIGI OVE SEZONE PRONAĐITE OVDJE) 

Usporedbe radi, 1992. godine u doba Dream Teama, NBA liga na popisu je imala 21 inozemnog zaposlenika, a 2001. godine 45. 

Program NBA lige ove sezone emitirat će 215 zemalja, ali među njima nažalost ne i naša javna televizija koja dugi niz godina lošim tretmanom doprinosi stagnaciji hrvatske košarke. 

Europa treba NBA 

NBA se globalizira, no Europa je i dalje odveć pasivna i brani svoje interese, iako je jasno da Amerikanci učestalim euro-turnejama ispituju teren za proširenje. Razgovarali smo o tome s Nevenom Spahijom, prije njegovog odlaska u NBA. Spahija je prvi hrvatski trenerski uvoz u američku košarku, a obzirom da je godinama blisko surađivao s GM-ovima najjačih klubova, iskustvo mu je omogućilo da predvidi smjer u kojem će krenuti daljnji razvoj NBA lige. 

"NBA je odavno globalni proizvod. Njihov marketing i opseg su sve veći. Trenutno se raspravlja o odigravanju All star utakmice u Africi, bit će to velik potez. U svijetu ne postoji bolje ustrojena sportska organizacija. To je najbolje poduzeće na svijetu. Marketing, prisustvo Kine, Azije i Afrike dozvoljava širenje. Oni su za sada liga Sjeverne Amerike i Kanade, ali za deset godina očekujem dva ili više klubova iz Europe u NBA ligi. Najviše šanse imaju London i Pariz, zbog geografske pozicije. To je dobro za Europu. Smatram da Europa treba NBA ovdje, treba reorganizaciju", uvjeren je Spahija.

O marketinškim aktivnostima Eurolige ponešto otkriva i detalj da na svojim stranicama dan uoči početka sezone nisu imali ni popis skupina.

"Također treba istaknuti da se za razliku od nogometa, košarka igra prema četiri ili pet vrsta pravila. NBA ima jedne dimenzije i pravila ponašanja, dok u Europi igramo Ulebova, Fibina i tko zna kakva pravila. Konfuzija nervira navijače, gubi se navijački korpus i samim time financijski kolač. Košarku u Europi treba unificirati. Euroliga bi trebala biti nositelj programa, a lige jedinstvene lige na putu prema Euroligi. Europa je raskomadana na različite lige po raznim pravilima. Dolazak NBA bi u tome puno pomogao", smatra Spahija uvjeren da su problem i dalje različiti interesi.

NBA je primjerice prilično čvrsta kada je riječ o nastupanju igrača u okviru FIBA natjecanja. Debata među njima nikada ne prestaje, a odnose je zategnula i teška ozljeda Paula Georgea na pripremama uoči SP-a u Španjolskoj. Ugovor iz 2010. godine prilično je striktan, propisuje čak i vrijeme trajanja treninga s kontaktom na maksimalnih dva sata dnevno, no NBA liga i dalje nevoljko pušta svoje igrače na Fibin show. Postoje čak inicijative pojedinih vlasnika NBA klubova da velika natjecanja izvan NBA odrađuju igrači mlađi od 22 godine, no one nailaze na veliko negodovanje, prije svega upravo među igračima koji žele nastupati na Olimpijskim igrama i svjetskim te europskim turnirima. 

HRVATSKI KOŠARKAŠI U NBA

Dražen Petrović (1989-91 Portland, 1991-93 New Jersey)
Stojko Vranković (1990-92 Boston, 1996-97 Minnesota, 1997-99 L.A. Clippers)
Dino Rađa (1993-97 Boston)
Toni Kukoč (1993-2000 Chicago, 2000-01 Philadelphia, 2001-02 Atlanta, 2002-06 Milwaukee)
Žan Tabak (1994-95 Houston, 1995-98 Toronto, 1998 Boston, 1999-2001 Indiana)
Bruno Šundov (1998-2000 Dallas, 2000-02 Indiana, 2002-03 Boston, 2003 Cleveland, 2003-04 New York)
Dalibor Bagarić (2000-03 Chicago)
Gordan Giriček (2002-03 Memphis, 2003-04 Orlando, 2004-07 Utah, 2007-08 Philadelphia, 2008 Phoenix)
Zoran Planinić (2003-06 New Jersey)
Mario Kasun (2004-06 Orlando)
Damir Markota (2006-07 Milwaukee)
Roko Leni Ukić (2008-09 Toronto, 2009-10 Milwaukee)
Bojan Bogdanović (2014 - Brooklyn Nets) Damjan Rudež (2014 - Indiana Pacers)