Foto: Hina, Montaža: Index

PODVLAČIMO crtu pod učinak hrvatskih klubova u europskim kupovima, nakon što su zadnji predstavnici Dinamo i Rijeka završili svoj nastup u skupini Europa Lige

U 38 nastupa, koliko su četiri hrvatska kluba (Dinamo, Rijeka, Hajduk, Split) od početka srpnja do sredine prosinca igrala u Europi, ostvareno je 20 pobjeda, koje su najviše doprinijele tome da je postavljen novi rekordni koeficijent za sezonu - 6.875.

Hrvatska zbog toga neće imati više predstavnika u Europi sljedeće sezone, ali odličan ovogodišnji rezultat poboljšava status saveza i klubova na dulje staze.

Prethodni najbolji učinak hrvatskih klubova datira iz davne 1994/95, kada je Hrvatska imala samo dva predstavnika u Europi - Hajduk u Ligi prvaka i Dinamo u ugašenom Kupu pobjednika kupova.

Srušen 20 godina star rekord iz sezone kada je Hajduk igrao četvrtfinale Lige prvaka

Hajduk je ostvario jedan od najvećih uspjeha u euro-kupovima; četvrtfinale Lige prvaka, gdje je ispao od kasnijeg pobjednika Ajaxa, pa je sakupio dosta bodova. Dinamo je eliminiran već na početku od Auxerrea sa samo jednom europskom pobjedom.

Ali, to što je Hrvatska te sezone imala samo dva europska predstavnika (od kojih je jedan ispao rano) i nije bilo toliko loše. Jer tada, kao i danas, svi bodovi koje su oni osvojili, dijelili su se se na broj klubova koji su te sezone zemlju predstavljali, dakle dva, pa je te sezone Hrvatska s duplo manje predstavnika nego ove, ostvarila tek malo lošiji koeficijent - 6.5.

Hrvatska ovog ljeta i jeseni preskočila Izrael i Cipar za 17. mjesto na tablici nacionalnih koeficijenata

Iako se dakle ove sezone sve osvojeno dijelilo na četiri, rekordna bodovna žetva nije se mogla ne odraziti pozitivno na nacionalni koeficijent, koji je u odnosu na prošlu sezonu, kada su također dva hrvatska kluba igrala skupinu EL, osjetno poboljšan. Prošle godine koeficijent saveza bio je 4.375, a ove je praktično 50 posto veći - 6.875. Ukupno iznosi 23.500.

Zahvaljujući tome, Hrvatska je s 19. skočila na 17. mjesto na tablici nacionalnih koeficijenata, odnosno ušla u "prvu trećinu" UEFA-ine tablice nacionalnih saveza, na kojoj ih je 54.

Izrael i Cipar, koje je pretekla na tablici koeficijenata saveza, ne mogu ove sezone vratiti izgubljene pozicije, jer svi njihovi predstavnici ispali su iz Europe.

Danska, Švedska, Škotska i Srbija daleko iza Hrvatske, ali nedostižni su Legija i Sparta

Daleko iza Hrvatske ostale su zemlje s velikom nogometnom tradicijom; Danska, Švedska, Škotska, Srbija. Ali, hrvatskim klubovima uzori moraju postati varšavska Legija ili praška Sparta, koje su ove sezone ostvarile po pet, odnosno tri pobjede u skupini.

Skok od dva mjesta na ovoj listi, zapravo je skok od sedam milja za status hrvatskog nogometa i hrvatskih klubova u euro-kupovima, jer ponavljamo, ovaj podatak najbolje dokazuje koliko su značila samo postignuća iz pretkola: Tokom cijele prošle sezone hrvatski klubovi nacionalnom koeficijentu pridonijeli su sa 4.375 bodova, iako su Rijeka i Dinamo igrali u skupini EL. Ove godine, više od toga - 4.625, doprinijeli su samo u pretkolima, ali tamo se pobjede i remiji vrednuju duplo manje (1 bod i pola boda) nego u skupinama.

Po dvije pobjede Dinama i Rijeke u skupini dodale su novu veliku vrijednost rezultatu ostvarenom prije rujna. Posebno je nacionalnom koeficijentu pridonijelo konačno Dinamovo buđenje u grupnoj fazi, nakon što je godinama statirao u skupinama europskih kupova.

Nema koristi od sudjelovanja i statiranja u skupini europskog kupa

Od samo "sudjelovanja" u skupini EL nema nikakve koristi, jer pošto znamo da se svaki osvojeni bod dijeli s brojem klubova koliko je ta zemlja imala na početku aktualne sezone europskih kupova, to znači da remi našeg predstavnika u skupini, nacionalnom koeficijentu pribraja tek 0.25 bodova.

Ali i to malo itekako znači, jer upravo za toliko Hrvatska je ovog ljeta na 18. mjestu pretekla Izrael, koji joj na jesen više nije mogao biti prijetnja, s obzirom da su mu u pretkolima ispala tri od četiri predstavnika.

Rijeka daleko najbolji hrvatski "Europljanin", Dinamo je izgubio sve bitne utakmice i u oba natjecanja prokockao status nositelja

Kada gledamo gdje su i kako hrvatski klubovi okončali europski put, Split je imao senzacionalni pohod do play-offa za skupine EL, gdje ga je izbacio Torino, jer do tamo je pošao tri prepreke, od toga dvije kao nenositelj. Hajduk je iskoristio status nositelja i prošao dva pretkola, da bi ga na zadnjoj prepreci izbacio prejaki Dnjipro.

Nedovoljno upućeni reći će kako Dinamo na kraju i nije bio toliko loš, jer "ima samo bod manje od hvaljene Rijeke", ali činjenice govore drugačije. Pobjeda protiv Celtica ostvarena je u utakmici bez značaja za ijednu od momčadi, dok je Dinamo sve bitne europske utakmice ove sezone izgubio, iako je imao povlašteni položaj prilikom ždrijeba: U 3. pretkolu LP od Aaalborga je ispao kao nositelj, a u skupini EL, u koju je ušao iz druge jakosne skupine, kolo prije kraja ostao je bez prilike za prolazak.

Rijeka je bez konkurencije najuspješniji hrvatski "Europljanin", ne samo po tome što je ove sezone imala klupski koeficijent 6.375, nasuprot Dinamovih 5.375., nego zato što je opet u skupinu EL ušla kao nenositelj i to iz 4. pota, a tamo se u konkurenciji osjetno jačoj od Dinamove, do kraja zadnje utakmice borila za prolazak grupe.   

Ono na čemu oba najjača hrvatska kluba u Europi moraju poraditi, očajna je igra u gostima, jer na domaćem terenu zajedno bilježe četiri pobjede, te po jedan remi i poraz, dok su svih šest gostujućih utakmica izgubili.

Još jedan dokaz težine poraza kod Astre; Rumunji pobjegli daleko na mjestu koje nosi dva predstavnika u kvalifikacijama za LP

Eldorado kojem su usmjereni pogledi svih saveza i klubova "ispod crte" Lige prvaka, pa tako i naših, 15. je mjesto, koje jamči čak dva predstavnika u kvalifikacijama za LP i koje trenutno s koeficijentom 26.299 drži Rumunjska.

Dobra vijest za Hrvatsku i njene klubove je, što su oba rumunjska predstavnika u skupini El (Steaua, Astra) završila natjecanje, a loša što se i na ovom primjeru vidi kako je katastrofalan bio Dinamov poraz kod Astre koja se već bila predala, jer ne samo da je tako izgubio priliku za prolazak skupine, nego i dao bodove Rumunjskoj, izravnom konkurentu Hrvatske.

Salzburgovo prokletstvo: Odbio združeni hrvatski napad, ali sam vuče za četiri Austrijanca

Ali, Rumunjskoj na 15. mjestu opasno prijeti jedini preostali austrijski predstavnik (nacionalni koeficijent 25.675) Salzburg. U njegovu snagu najbolje se uvjerio Dinamo, kojem je u dvije utakmice skupine zabio devet golova i završio na prvom mjestu s pet pobjeda jednim remijem, dakle s više bodova nego što su u skupinama zajedno osvojili Dinamo i Rijeka.

Učinak Salzburga u odnosu na onaj ostalih austrijskih klubova koji su ovog ljeta krenuli u europsku avanturu, pokazuju kako su oni zapravo balast Matešićevoj igrački. Jer, Salzburg je jedini od četiri kluba preživio pretkola, pa sada sam osvaja bodove, ali ne samo za sebe, nego i za sve ostale, jer sve što osvoji dijeli se na četiri.

Kako se računa koeficijent?

Koeficijent Hrvatske ove sezone je 6.875, a do tog broja došlo se tako da se broj ukupno osvojenih bodova naših klubova - 27.500, podijelio s brojem klubova koji su se natjecali ove sezone (4).

Napominjemo, remi u pretkolima vrijedi pola boda, a u skupini jedan bod, dok se za pobjedu u pretkolu dobiva bod, a u skupini dva.

Klupski koeficijent u sezoni zbroj je 20 posto koeficijenta saveza, bonus bodova i bodova koji su klubovi osvojili ne uzimajući u obzir pretkola.