Foto: Hina, football-observatory.com, CIES

DINAMO I HAJDUK u samom su vrhu među europskim nogometnim klubovima po broju igrača iz svoje škole u 31 najjačoj ligi Europe.

Prema analizi Međunarodnog centra za sportsku analizu (CIES), koja u obzir uzima samo klubove čiji su igrači prije dolaska u sadašnje momčadi, u njima proveli najmanje tri sezone između 15. i 21. godine starosti.

Daleko ispred ostalih su nizozemski Ajax, čija je nogometna škola proslavljena širom svijeta, sa 77 igrača u najjačim europskim ligama, te beogradski Partizan, koji je dao 74 današnja top-igrača.

Barcelona je skliznula na treće mjesto, koje je držala prije posljednjeg prijelaznog roka. U posljednja dva prijelazna roka profitirali su najveći hrvatski klubovi.

Dinamo je trenutno četvrti klub u Europi po broju svojih igrača u klubovima 31 najjače europske lige. U modrom dresu počelo je 50 igrača, koliko ih je dao i Šahtar iz Donjecka. Odmah zatim, na šestom mjestu, smjestio se Hajduk sa 49 svojih igrača, što je dva više nego Real Madrid, Sporting i Crvena zvezda.

Na visokom 22. mjestu je Osijek sa 35 igrača, kao i PSG te srpski Rad. Na 61. mjestu je NK Zagreb sa 25 igrača iz svoje škole, koliko imaju Espanyol, Bordeaux i Basel. Među sto najzastupljenijih ušao je i NK Zadar sa 22 igrača koliko su dali Aalbog, bečka Austria ili Toulouse.

Gledajući države, Francuzi su najuspješniji sa 15 klubova u Top 100. Slijede Španjolska i Nizozemska sa po sedam klubova, a među sto klubova niti jedan nije iz Turske, Cipra, Rumunjske i Norveške.

Osijek u europskom vrhu po proizvodnji vlastitih igrača

Prema istim kriterijima, i podacima za 2014. godinu, hrvatska liga je bila 8. liga Europe po udjelu vlastitih igrača (u klubu minimalno tri sezone između 15. i 21. godine) u sastavu prvih momčadi klubova. U HNL-u su prošle godine hrvatski klubovi u sastavu u prosjeku imali 27.7 % igrača iz svojih škola.

Najviše igrača iz svojeg pogona protekle godine imao je Osijek, jedini više od polovice, 53,6%. Hajduk je imao 48 posto igrača iz svog pogona, a slijede Zadar i Zagreb sa 45,5%. Najmanje igrača iz svojeg pogona imali su Rijeka (18%), Dinamo (16%), Istra (3,8) te Lokomotiva kao apsolutni rekorder - nula (0) igrača iz svojeg pogona.

Osijek je sa svojim postotkom na 15. mjestu u Europi na razini 31 najjače europske lige. Na vrhu je finski Inter Turku (67,9% vlastitih igrača), a u vrhu su i velikani kao Athletic Bilbao (62,5%) i Lyon (59,3%).

Loša vijest je da je hrvatska liga zabilježila veliki pad, od 37,6% iz 2010. godine, pa čak 41,4% u 2012., u posljednje dvije godine udio igrača iz vlastite proizvodnje u klubovima pao je na najnižu razinu u posljednjih šest godina, 27,7%. Razlog tome je i odlazak sve mlađih igrača iz Hrvatske nakon ulaska u EU.

Najviše je domaćih igrača u klubovima skandinavskih liga te Češke i Slovačke, a najmanje svojih igrača imaju klubovi Engleske (13%), Portugala (12,3%), Rusije i Cipra (10,9%), Italije (9,7%) i Turske (8,9%).

U HNL-u više stranaca i manje reprezentativaca

U klubovima HNL-a u prosjeku je 22,5% nogometaša koji su u hrvatski nogomet stigli iz inozemstva. Najviše stranaca u 2014. imao je Dinamo, 48%. Druga je bila Rijeka sa 44,4% igrača iz inozemstva, Istra ih je imala 30%, a Hajduk 28%. Zagreb, Zadar i Lokomotiva imali su ispod 10% stranaca u momčadi.

Zanimljivo je da je u posljednje dvije godine broj stranaca u HNL klubovima skočio sa 14 na više od 22 posto.

U 1. HNL najviše stranaca stiglo je iz BiH, njih 16, a slijedi 6 Portugalaca, 4 Srbina, po tri Brazilca i Nijemca i ostali.

Što se tiče reprezentativaca, HNL klubovi su na dnu europske liste sa 4,8% A reprezentativaca u svojim redovima. Četiri kluba davala su lani igrače u A vrstu, zahvaljujući Niki Kovaču i njegovom pomlađivanju hrvatske selekcije. U odnosu na godinu ranije, u HNL-u je 0,3% manje reprezentativaca, ali i to je dvostruko više nego četiri godine ranije.

Istra 1961 jedan od najnestabilnijih europskih momčadi

Istra 1961 je u vrhu neslavne liste najnestabilnijih europskih momčadi, jer je u prvu momčad upalo čak 18 novih igrača. U hrvatskim okvirima nestabilni su i Dinamo i Lokomotiva koji su u prvu momčad prošle godine ubacili po 13 novih igrača, dijelom u međusobnoj razmjeni.

Hajduk je prošle godine bio najstabilnija hrvatska momčad, u koju je upalo samo 5 novih igrača. Razlog za to je i slaba kupovna moć splitskog kluba.

Stabilnost se procjenjuje i kroz vrijeme koje jedan igrač u prosjeku provede u istom klubu, a Istra je i po tome na dnu HNL-a. U Puli igrači "traju" tek 1,38 sezona. U Dinamu i Lokomotivi oko 1,6 sezona, a najstabilnije sredine za igrače su Zadar i Zagreb gdje se nogometaši u prosjeku zadržavaju više od dvije i pol sezone.

U španjolskim velikanima i Real Sociedadu igrači ostaju najdulje

Na razini Europe Real Sociedad je uvjerljivo najstabilnija momčad u kojoj igrači ostaju dulje od 5 sezona, CSKA Moskva, Fenerbahče, Real Madrid i Athletic Bilbao zatvaraju Top 5, a slijedi Barcelona s igračima koji "traju" u prosjeku četiri sezone.

Njemački, švedski i engleski klubovi najvjerniji su igračima koje imaju na raspolaganju, a klubovi u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj mijenjaju igrače gotovo svake sezone.

HNL je među "najmlađim" ligama Europe, sa prosječnom starosti igrača od 24,4 godine. U istom društvu smo sa Slovačkom, Finskom, Slovenijom i Nizozemskom. Najstariji su igrači u Italiji (27,3 godine), Rusiji, Cipru i Engleskoj (26,8 godina).

U Hrvatskoj najstariju momčad u 2014. godini imao je Slaven Belupo (25,8 godina), a najmlađu Zagreb i Lokomotiva (22,7 godina).

Hrvatska u europskim top-ligama ima 123 nogometaša, Srbija treća na svijetu

U 31 najjačoj europskoj ligi igra 123 hrvatskih nogometaša, što stavlja Hrvatsku na 8. mjesto u Europi po broju igrača u tim ligama.

Brazil je prvi sa čak 455 nogometaša u europskim top-ligama, Francuzi ih imaju 323, a Srbija je treća sa 219 nogometaša u 31 europskoj ligi. Ispred Hrvatske su još Argentina, Španjolska, Njemačka i Portugal.