Foto: Getty Images/Guliver Image

 SJAJNI rezultati hrvatskih klubova u Europi ove sezone doveli su hrvatski nogomet na korak do dva kluba u kvalifikacijama za Ligu prvaka. No, moguće je da će novim preustrojem UEFA-inih kupova, na kojem se još uvijek radi, i Hrvatska, kao i niz manje uspješnih nogometnih zemalja, izvući deblji kraj i ostati bez mjesta koje im je davno obećao Michel Platini svojom reformom kojom su u Ligu prvaka ugurane ekipe s istoka i sjevera Europe.

"Gazzetta dello sport" piše kako je UEFA pronaša kompromisno rješenje u pregovorima s najbogatijim europskim klubovima, koji već godinama prijete organiziranjem europske Superlige, nogometnog NBA-a, u kojoj bi igrali samo najveći. Bio bi to kraj Lige prvaka, a da spriječi raskol kakav je podijelio europsku košarku UEFA bi mogla pristati na novu reformu koja će dodatno udaljiti hrvatske, češke, austrijske i druge manje klubove od elitnog natjecanja i milijunske zarade.

Dok UEFA čeka novog predsjednika, u njenim uredima se radi na novom formatu Lige prvaka koji bi mogao zaživjeti 2018. godine kada istječe četverogodišnji plan. Real Madrid, Barcelona, Bayern, Juventus, Chelsea, Arsenal, Manchester United, Manchester City i PSG su glavni zagovornici inicijative o Superligi koja bi brojala 16 ili 24 kluba. Jasno je da bi se u tu ligu slio i sav novac od marketinga i tv-prava koja je dosad ubirala UEFA. Europska federacija i "bogataši" zato su navodno postigli kompromis oko nove Lige prvaka koja bi se igrala već od sezone 2018./2019.

Engleska, Španjolska, Njemačka i Italija s četiri kluba u LP, jednome pozivnica

Format natjecanja bi bio isti kao danas (32 kluba u osam skupina), no format kvalifikacija bi se mijenjao jer će više izravnih mjesta u glavnom ždrijebu dobiti klubovi četiri najjače lige, a manje će mjesta ostati za kvalifikante.

Po četiri izravna predstavnika očekuju Španjolska, Engleska, Njemačka i Italija, s time da bi tri kluba išla izravno u Superchampions (novo ime natjecanja), a jedan bi dobio pozivnicu na temelju ugleda, uspjeha i popularnosti. Osim tih 16 klubova, izravno bi u ligu išla i po dva kluba iz zemalja koje su na UEFA listi od 5. do 7. mjesta, a sljedećih pet zemalja (8.-12.) imale bi po jednog predstavnika.

Dinamo među 50 klubova u borbi za 5 mjesta

Time bi za klubove iz kvalifikacija ostalo samo pet mjesta u ždrijebu, a za tu čast igrat će čak 50 klubova, što znači i puno teži put za hrvatske klubove. Ipak, navodi se da cijeli sustav natjecanja, a posebno kvalifikacije još nisu do kraja razrađeni.

Sigurno je da UEFA ništa neće mijenjati dok se ne izabre nasljednik Michela Platinija. Jedan od favorita za mjesto predsjednika UEFA-e je Slovenac Aleksandar Čeferin koji je dobio podršku velikog broja zemalja, gotovo svih iz regije, a i HNS-a. Od njega se očekuje da brani interes upravo onih koje bi novi format najviše oštetio. No, onaj koji podrži reformu imat će na izborima podršku najmoćnijih i najbogatijih ljudi europskog nogometa. Kandidature su istaknuli i Nizozemac Michael van Praag i Španjolac Angel Maria Villar Llona.

Izbori za novog predsjednika su u rujnu, a odluka o Ligi prvaka mogla bi biti donesena već do kraja ove godine.