PRIJE NEGO što je završio svoj petodnevni posjet Latinskoj Americi, papa Benedikt XVI je u govoru žestoko napao marksizam i neobuzdani kapitalizam kao uzrok većine problema koje muče tu regiju, nekoć poznatu po svom neupitnom katoličanstvu.
"Kad god je marksistički sustav pronašao put do vlasti", tvrdi papa, "iza sebe je ostavio ne samo žalosno nasljeđe ekonomske i ekološke destrukcije, nego i bolnu destrukciju ljudskog duha".
Smatra se da su riječi poglavara Katoličke crkve usmjerene na mnoge njegove sljedbenike koji su posljednjih desetljeća nastojali vlastita vjerska uvjerenja pomiriti s lijevim političkim stavovima, a koje danas na kontinentu Južne Amerike najbolje predstavlja predsjednik Venezuele Hugo Chavez.
Te ideje su svojevremeno imale utjecaj i na samu Crkvu, te su se uobličile u pokret zvan teologija oslobođenja. Međutim, 1980-ih je upravo sadašnji papa na čelu Kongregacije za nauk vjere službeno osudio tu teologiju.
Papa je ustvrdio kako je "katolički identitet Južne Amerike u opasnosti". Osim marksizma i sklonosti lijevim ideologijama, Benedikt XVI se osvrnuo i na inicijative među lokalnim indijanskim zajednicama odnosno potomcima južnoameričkih domorodaca da se odbaci Katolička crkva kao oruđe bijelih osvajača, odnosno da se Indijanci vrate drevnim animističkim i totemističkim vjerovanjima svojih predaka koje je Katolička crkva nasilno ugušila nakon dolaska Europljana.
Benedikt XVI priznaje da su mnogi od Indijanaca u procesu pokrštavanja bili ubijeni i porobljeni, ali da su sve vrijeme "tiho žudili" za tome da budu pokršteni. Papa je odbacio navode da je dolazak kršćanstva značio odbacivanje pred-kolumbovskih kultura niti nametanje strane kulture Latinskoj Americi.
Papa se u govoru obrušio i na globalizaciju i neobuzdani kapitalizam za kojeg smatra da dovodi do "osobne degradacije kroz droge, alkohol i prijetvornu iluziju sreće".
Poglavar Rimokatoličke crkve je također dio svog govora posvetio onome što možda predstavlja najveću opasnost po latinoameričko katoličanstvo - sve veći broj katolika koji napuštaju Crkvu kako bi se priključili sve brojnijim i jačim protestantskim zajednicama. To je pogotovo slučaj u Brazilu - nekada jednoj od najkatoličkijih zemalja svijeta - gdje je od 1980. do 2000. godine udio katolika u stanovništvu spao s 89 na 74 %, dok je udio protestanata porastao sa 7 na 15 %.
D.A.
Foto: AFP