AKCIJA Maestro, koja je do prije desetak dana imala status najveće antikorupcijske akcije u Hrvata, teče tipično hrvatski. Sporo i bez naznake nekog kraja. Samo određivanje suca koji će voditi slučaj toliko se oteglo, da su iz pritvora pušteni Juraj Parazajder i Asja Piplović. A odabrana sutkinja koja bi trebala nepristrano voditi taj veliki slučaj je nitko drugi do Ivana Kršul.

Kršul je javnosti u zadnjih nekoliko godina postala dobro poznata na temelju svojih presuda u sllučajevima klevete protiv "zviždača" i novinara, a sumnja na valjanost tih presuda trebala bi biti donekle dovoljan argument protiv dodjeljivanja najvećeg antikorupcijskog slučaja upravo njoj.

Kršuličin dugi niz zanimljivih presuda uključuje javnosti poznata imena osoba i medija, kao što su Vesna Balenović, Matija Babić, Nacional ili Večernji list.

Kršul u slučaju Linić vs. Balenović

Balenović je na Kršul naletjela pri sudskom sporu koji je protiv nje vodio Slavko Linić, koji je Balenović optužio da ga je oklevetala tvrdnjama u članku o povezanosti SDP-a i korupcije u Ini. Spor je završio u zastari, a Balenović je rekla kako ju je Kršul tijekom cijelog procesa provocirala, nije joj dala da iznosi obranu i postavlja pitanja, te joj je jednom prigodom čak i u liftu privatno savjetovala da se ispriča Liniću, te da je "glupa ako to ne učini".

Afera Večernji list

Aferu "Večernji list", koju je pokrenuo i o njoj pisao Nacional, a u kojoj se pisalo o pokušaju HDZ-a da kontrolira jedne od najvećih dnevnih novina u Hrvatskoj, Kršul je proglasila nevažećom, pri tome odbivši kao dokaz transkripte iz ureda Franje Tuđmana, iako je te iste transkripte kao dokaz prihvatio ni manje ni više nego Međunarodni sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji u Haagu. Kršul je tada ocijenila da je Nacional oklevetao Ivicu Nuića, čovjeka kojeg su te novine proglasile jednim od ključnih igrača u aferi.

U tom sporu je prihvatila svjedočenje Ivića Pašalića, koji je rekao kako transkripti u kojima on osobno govori Tuđmanu da je pronašao Nuića  i Pavu Zubaka za HDZ-ov vlasnički paravan u Večernjem listu nisu istiniti. Na temelju tog svjedočenja Nuić je dobio spor.

Pašalić vs. Nacional

Osim tog spora, Pašalić i Nacional još su se jednom sukobili preko Kršul, i to kad je Nacionalov kolumnist Srećko Jurdana u jednom članku nazvao Pašalića kriminalcem. Pašalić je dobio spor, a Jurdani je zbog klevete dodijeljena novčana kazna od deset dnevnih dohodaka.

Obrazloženje presude: "nazvati nekoga kriminalcem znači da se ta osoba bavi kriminalom, međutim, Pašalić nikada nije osuđivan niti je protiv njega pokrenut kazneni postupak".

Ni novinari HRT-a nisu pošteđeni

2002. je Kršul izrekla opomenu Ljubici Letinić, koja je u prilogu HRT-ove emisije "Latinica" objavila kako je "pod pokroviteljstvom HIS-a, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, a njegov zamjenik Žarko Peša, kasnije načelnik SIS-a, bescarinski uvezeno 50-ak džipova, navodno za potrebe CIA-inih operacija u Bosni, a zapravo su momci automobile upotrijebili za svoju, komercijalnu korist, iznajmljivali ih, preprodavali, itd.".

Prvo je tužbu protiv Letinić podnio Miroslav Tuđman. Ta je tužba završila na stolu suca Općinsko suda u Zagrebu, Marijana Bertalanića. On je Letinić oslobodio. Nakon toga je protiv Letinić tužbu podnio Peša, a ta je tužba došla kod Kršul. Kršul nije ispitivala svjedoke, nego je uzela spis iz spora Letinić i Tuđmana, te je na temelju tog spisa Letinić dobila opomenu.

Žužul vs. Babić

Konačno, tu je i slučaj Žužul vs. Babić, u kojemu je Miomir Žužul protiv Matije Babića podnio tužbu zbog klevete nakon izjave u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj je a klevetu zbog intervjua u Slobodnoj Dalmaciji u studenom 2004. godine, u kojem je Babić tvrdio kako su Žužuli u aferi Imostroj pogodovali rođaku pri donaciji pola milijuna kuna. Ignorirajući dokaze iznesene na sudu, Kršul je pri izricanju presude kao relevantnu činjenicu navela svjedočenje izvjesnog Igora Kolovrata, koji ne samo da je čovjek sumnjivog kredibiliteta, nego je i sam na suđenju rekao kako je Babiću ukazao na to da je ta izjava neistinita puna tri mjeseca nakon što je izjava dana.

To je, ukratko, žena u čije je ruke došlo suđenje za sada drugi najveći antikorupcijski slučaj u hrvatskoj povijesti. No, možda je to čak i dobra stvar. Budući da je poznata po neobičnom načinu suđenja, moguće je da tužiteljstvo u procesima za Maestro uopće neće morati iznositi dokaze. Bit će dovoljno uzeti izjavu nekog niže rangiranog činovnika u Hrvatskom fondu za privatizaciju koji će reći kako je korupcije tamo svakako bilo.