860 godina od prvog hrvatskog znanstveno-filozofskog djela
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prvo hrvatsko znanstvenofilozofsko djelo, "O bitima" Hermana Dalmatina, nastalo je prije 860 godina.
"De Essentiis", kako mu je izvorni naziv, jedino je pouzdano autorsko djelo našega Hermana, koje je on počeo i završio u istoj godini.
Pored toga, Herman Dalmatin preveo je više djela kojima je ostvario prijenos grčke i arapske znanosti u zapadnu Europu te time izvršio veliki kulturni i znanstveni utjecaj.
Zaslužan je i za upoznavanju zapadne Europe s Islamom nakon što je radio s drugima na prijevodu Kurana. Također, revidirao je jedan prijevod Euklidovih Elemenata, djela na kojem je počivala matematika sve do 19. stoljeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U djelu "O bitima" izlaže svoju prirodnu filozofiju u kojoj sintetizira platonizam filozofske škole u Chartresu u duhu kojeg se obrazovao, s aristotelizmom koji je upoznao preko Abu Mašarova djela u Egiptu.
Raspravlja o pet esencija koje imaju stalnu egzistenciju -Aristotelovim kategorijama uzroka, gibanja, prostora, vremena i stanja.
Povjesničar znanosti akademik Žarko Dadić smatra da je Herman ?prvi znanstvenik iz naših krajeva koji je imao takvu ulogu u svijetu.?
Prigodna poštanska marka tiskana je prije deset godina 30. studenoga u povodu 850. obljetnica djela "De Essentiis", u 350 tisuća primjeraka. U listopadu iste godine u Pazinu je održan simpozij o Hermanovu djelu.
Godina njegova rođenja nije poznata, a ni smrti. Zna se da je rođen u srednjoj Istri, kako je sam napisao "u morskoj i brdovitoj Istri". Potpisivao se "Sclavus", pa je sigurno bio Slaven, smatra akademik Dadić. Suvremenici su ga nazivali Hermanus Dalmata. U to vrijeme Istra je bila pod Korintijom (Koruškom) pa se Herman znao potpisati kao "de Karinthie". Stoga ga u slovenskoj tradiciji poznaju kao "Hermana s Koroškega".
(Hina) iluc vl
"De Essentiis", kako mu je izvorni naziv, jedino je pouzdano autorsko djelo našega Hermana, koje je on počeo i završio u istoj godini.
Pored toga, Herman Dalmatin preveo je više djela kojima je ostvario prijenos grčke i arapske znanosti u zapadnu Europu te time izvršio veliki kulturni i znanstveni utjecaj.
Zaslužan je i za upoznavanju zapadne Europe s Islamom nakon što je radio s drugima na prijevodu Kurana. Također, revidirao je jedan prijevod Euklidovih Elemenata, djela na kojem je počivala matematika sve do 19. stoljeća.
Raspravlja o pet esencija koje imaju stalnu egzistenciju -Aristotelovim kategorijama uzroka, gibanja, prostora, vremena i stanja.
Povjesničar znanosti akademik Žarko Dadić smatra da je Herman ?prvi znanstvenik iz naših krajeva koji je imao takvu ulogu u svijetu.?
Prigodna poštanska marka tiskana je prije deset godina 30. studenoga u povodu 850. obljetnica djela "De Essentiis", u 350 tisuća primjeraka. U listopadu iste godine u Pazinu je održan simpozij o Hermanovu djelu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Godina njegova rođenja nije poznata, a ni smrti. Zna se da je rođen u srednjoj Istri, kako je sam napisao "u morskoj i brdovitoj Istri". Potpisivao se "Sclavus", pa je sigurno bio Slaven, smatra akademik Dadić. Suvremenici su ga nazivali Hermanus Dalmata. U to vrijeme Istra je bila pod Korintijom (Koruškom) pa se Herman znao potpisati kao "de Karinthie". Stoga ga u slovenskoj tradiciji poznaju kao "Hermana s Koroškega".
(Hina) iluc vl
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati