Ilustracija: Shutterstock

BROJNI liječnici žale se na nemoguće uvjete rada. Jedan Indexov čitatelj, također liječnik, navodi kako u zdravstvenom sustavu vlada veliki nesrazmjer - na nekim odjelima kronično nedostaje liječnika, a na drugima ima posla za svega par radnih sati dnevno.

"I sam sam liječnik, tako da sam dobro upućen u rad u Zdravstvu. Ono sto je nazivnik sustava jest nesrazmjer. Na dijelu Odjela nedostaje liječnika, dok je drugdje višak (gdje liječnici efektivno ne rade dulje od 3 sata dnevno). Dio liječnika (a i ostalog bolničkog osoblja) koji ne bude 8 sati na radnom mjestu nije beznačajan. Dovoljno bi bilo doći na izlaz mnogih bolnica na kraju radnog vremena i vidjeti koliko zaposlenika odlazi s radnog mjesta na kraju radnog vremena. Oni koji `nedostaju` većinom su `pobjegli` s posla (njih 80%), dok je manji dio (20%) onih koji ne odlaze s radnom mjesta na kraju radnog vremena radi toga što dulje ostaju na poslu.

Dio dijagnostičkih postupaka ima bezrazložno duge liste čekanja; dijelom radi toga jer liječnici ne žele raditi. Kvaliteta rada često svede na intrinzičnu motivaciju; sustav ne nagrađuje dobre i vrijedne, (osnovna) plaća je svima ista.

Što se tiče kvalitete rada u hrvatskom zdravstvenom sustavu, također vrijedi da postoji nesrazmjer; od vrhunskih Odjela, koji idu u korak sa svjetskom medicinom i znanošću (najčešće radi angažmana kvalitetnih pojedinaca i/ili voditelja Odjela), do onih gdje je razina znanja i vještina kao prije 20-30 godina.

Trajno usavršavanje liječnika također je vrlo često svedeno na intrinzičnu motivaciju, a `papir` o trajnoj edukaciji je učestalo tek mrtvo slovo na papiru.

Glas dižu sindikati, koji zastupaju manji dio liječnika, dok Hrvatska liječnička komora, kao krovna strukovna udruga, šuti.

Zdravstveni sustav je glomazan, uz nesrazmjeran broj administrativnog i tehničkog osoblja, koja bi realno mogla funkcionirati i s upola manje kadra. Taj segment sustava je najglasniji i počesto `uhljebljen` na svoju poziciju", poručuje ovaj liječnik.