Borba protiv džihadista Islamske države: EU odobrila zemljama članicama slanje oružja iračkim Kurdima
Foto: Hina
EUROPSKA UNIJA nije se u utorak uspjela dogovoriti o zajedničkom slanju oružja iračkim Kurdima koji se bore protiv islamističke skupine Islamske države, ali je odobrila svojim zemljama članicama da pojedinačno naoružaju Kurde u koordinaciji s vlastima u Bagdadu.
Irački predsjednik Masud Barzani zatražio je u nedjelju od međunarodne zajednice da naoruža Kurde kako bi se oni mogli boriti protiv islamističkih militanata koji su posljednjih mjeseci zauzeli velike dijelove sjevernog Iraka.
Veleposlanici EU-a su na izvanrednom sastanku posvećenom krizama u Iraku, Ukrajini i Gazi dali zeleno svjetlo europskim državama da pošalju oružje Kurdima pod određenim uvjetima.
"Veleposlanici su primili na znanje hitan zahtjev kurdskih regionalnih vlasti nekim europskim državama za vojnu pomoć, te naglašavaju potrebu da se takvi zahtjevi razmotre u bliskoj koordinaciji s iračkim vlastima", rekao je glasnogovornik visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton.
Diplomati su rekli da se neke zemlje EU-a protive slanju oružja, što znači da nije bilo moguće postići konsenzus o tome pitanju, ali te zemlje ne mogu spriječiti ostale koje žele poslati oružje Kurdima.
Kako navode diplomati, među zemljama koje su se zauzele za slanje oružja iračkim Kurdima su, između ostalih, Francuska, Italija i Češka.
IS: Oteli smo žene i djecu, nalaze se u Mosulu
Borci Islamističke države oteli su više od 100 pripadnika jezida. CNN javlja kako se radi o ženama i djeci iz grada Sindžara.
Jedan od zapovjednika džihadista kazao je kako su njegovi borci ubili veliki broj muškaraca prilikom napada na grad koji se dogodio prije više od tjedan dana.
"Tada su borci uzeli žene i djecu i mogu vam potvrditi da su oni ušli u Mosul. Islamska država koristi priliku da ih preobrati na Islam", kazao je zapovjednik putem telefona.
Izvanredni sastanak EU-a o Iraku i Ukrajini u petak
Izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU-a posvećen krizi u Iraku održat će se u petak u Bruxellesu, objavila je u srijedu služba šefice europske diplomacije Catherine
Ashton.
Na sastanku će biti riječi i o krizi u Ukrajini u koju bi u srijedu navečer trebao stići ruski humanitarni konvoj koji zabrinjava Zapad.
Sastanak će početi u 12 sati po mjesnom vremenu i bit će prvi sastanak ministara vanjskih poslova EU-a od uvođenja strožih gospodarskih sankcija Rusiji.
Na sastanku je inzistirala Francuska, koja će uskoro poslati pomoć u naoružanju iračkim Kurdima.
Veleposlanici EU-a dogovorili su u utorak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu "hitno jačanje koordinacije humanitarne pomoći i njezina slanja raseljenima" u Iraku, kao i da prepuštaju odluku o slanju pomoći o naoružanju Kurdima samim državama članicama. Neke države članice tomu se, naime, protive, dok druge podržavaju, poput Francuske, Italije i Češke.
Cameron skratio godišnji odmor zbog iračke krize
Britanski premijer David Cameron skratio je svoj godišnji odmor i vratio se u Veliku Britaniju kako bi prisustvovao sastanku o iračkoj krizi nakon što su ga neki političari i vojni komentatori pozvali da ondje vojno intervenira.
Cameron se vratio s odmora jer je novoimenovani irački premijer dobio potporu SAD-a i Irana te pozvao političke čelnike da zaustave džihadiste u krvavim pohodima koji su im omogućili da dosad zauzmu trećinu zemlje.
Britanski premijer s odmora u Portugalu trebao se vratiti u četvrtak, no iz njegova ureda u srijedu je objavljeno da je on već u Britaniji te da će voditi sastanak vladina odbora za izvanredna stanja.
Australija će sudjelovati u humanitarnim operacijama u Iraku
Australija je u srijedu objavila namjeru sudjelovanja u humanitarnoj operaciji Zapada na sjeveru Iraka kako bi pomogla civilnom stanovništvu protjeranom zbog napredovanja džihadista.
"Australski zrakoplovi sudjelovat će uskoro u humanitarnim akcijama u području Sindžara te konzultiramo naše partnere, među kojima SAD i Veliku Britaniju, oko dodatne pomoći koju može pružiti Australija", kazao je australski premijer Tony Abbott iz Londona.
Australija raspolaže s dvije vojne transportne letjelice na Bliskom istoku.
Zbog napredovanja džihadista u Iraku, stotine tisuća osoba je protjerano iz domova, posebice kršćani iz Mosula i Karakoša, ali i više desetaka tisuća pripadnika kurdske manjine i jazida.
Između 20.000 i 30.000 pripadnika te zajednice ostalo je zbog nesigurnosti u planinama Sindžara, bez hrane, vode i krova nad glavom, po Visokom povjerenstvu UN-a za izbjeglice.
SAD su prošli tjedan počele sa zračnim udarima na položaje džihadista, s naoružavanjem kurdskih boraca i dopremom hrane izbjeglicama.
I London i Pariz također dopremaju humanitarnu pomoć zrakom.
SAD razmatra mogućnosti za humanitarnu pomoć Iraku
Američki predsjednik Barack Obama razmatra mogućnosti za humanitarnu pomoć blokiranim Iračanima ali je isključio uporabu američkih vojnika u borbi, rekla je u srijedu Bijela kuća.
Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Ben Rhodes je govoreći novinarima odbio isključiti mogućnost uporabe američkih snaga na terenu u humanitarnoj ulozi.
Sjedinjene Države su rasporedile dodatnih 130 pripadnika oružanih snaga u sjevernom Iraku ovoga tjedna kako bi ojačale mogućnosti za pomoć desetinama tisuća iračkih civila jezida i kršćana koje su militanti Islamske države uhvatili u stupicu na planini Sinjar. Od lipnja su Sjedinjene Države poslale oko 700 vojnoga osoblja u Irak kako bi zaštitili američke diplomate i procijenili iračke vojne kapacitete.
"Postoji niz načina na koje možemo pružiti potporu sigurnom sklanjanju tih ljudi s planine", rekao je Rhodes.
"Tih 130 pripadnika oružanih snaga neće biti u borbenoj ulozi u Iraku", rekao je novinarima koji putuju s predsjednikom. "Tamo su privremeno kako bi procijenili kako skloniti te ljude s planine".
Među mogućnostima o kojima se razmišlja je i uspostava koridora i zračnih mostova, rekao je Rhodes. U međuvremenu će SAD nastaviti dopremanje iz zraka hrane i vode, rekao je.
Rhodes je pozvao iračkog premijera Nurija al-Malikija da odstupi i dopusti novoimenovanom premijeru Haideru al-Abadiju da preuzme dužnost.
SAD šalje još vojnih savjetnika u Kurdistan
Sjedinjene države odlučile su poslati još vojnih savjetnika u Kurdistan. 130 vojnih savjetnika u kurdskoj će regiji procijeniti humanitarnu situaciju i odrediti kako dalje pomoći, naglasio je američki ministar obrane Chuck Hagel rekavši kako se ne radi operaciji slanja vojnika.
"Prema iračkom ustavu ovo je velik korak prema formiranju nove vlade koja bi ujedinila različite zajednice u Iraku. Potpredsjednik Biden i ja čestitali smo doktoru Abadiju i potakli ga da što prije formira kabinet, koji uključuje i predstavlja sve Iračane", rekao je to američki predsjednik Obama.
Ne manje važno odobravanje novom kandidatu za premijera stiglo je iz Irana, ali i sunitske Turske i Saudijske Arabije.
Za to vrijeme nastavlja se patnja jezida i ostalih koji su pred sunitskim militantima pobjegli na planinu Sinjar. SAD, Britanija i Francuska zračnim putem dostavljaju pomoć dok se traži način evakuacije civila.
Papa pisao UN-u: Pred vas stavljam suze i krike iračkih kršćana
U pismu upućenom glavnome tajniku UN-a Ban Ki-moonu papa Franjo od njega je zatražio da napravi sve kako bi se okončalo nasilje nad vjerskim manjinama na sjeveru Iraka, stoji u priopćenju Vatikana objavljenom u srijedu.
"Tragična iskustva iz 20. stoljeća i elementarno razumijevanje ljudskog dostojanstva međunarodnu zajednicu obvezuju - osobito kada su posrijedi pravila i mehanizmi međunarodnoga prava, da poduzme sve što može kako bi se zaustavilo i spriječilo sustavno nasilje nad etničkim i vjerskim manjinama u toj zemlji", stoji u Papinoj poruci od 9. kolovoza.
"Siloviti napadi koji potresaju sjever Iraka ne mogu ne utjecati na savjest svih muškaraca i žena dobre volje i nagnati ih da poduzmu konkretne solidarne poteze koji će zaštititi sve pogođene nasiljem i one kojima nasilje tek prijeti te zajamčiti svu potrebnu i hitnu pomoć svim izbjeglim osobama, kao i njihov povratak u domove", piše argentinski Papa.
"Teška i tjeskobna srca posljednjih dana pratim dramatične događaje na sjeveru Iraka gdje su kršćani i pripadnici ostalih vjerskih manjina prisiljeni napustiti vlastite domove i gledati uništenje svojih svetišta i vjerske baštine", rekao je Franjo. Upozorio je na "nepodnošljive patnje onih koji samo žele živjeti u miru, harmoniji i slobodi na zemlji svojih predaka".
"Gospodine glavni tajniče, pred vas stavljam suze, patnju i krike očaja kršćana i
pripadnika ostalih vjerskih manjina Iraka. Ponovno upućujem hitan poziv međunarodnoj zajednici da intervenira u Iraku i okonča humanitarnu tragediju. Pozivam sve agencije UN-a, osobito one zadužene za sigurnost, mir, ljudska prava i pomoć izbjeglicama da nastave sa svojim naporima u skladu s Međunarodnom poveljom UN-a".
Nastavak međunarodnih napora na evakuaciji protjeranih Iračana
Nastavljaju se međunarodni napori na evakuaciji Iračana protjeranih iz njihovih sela i onih koji su ostali zarobljeni u planinskome dijelu sjevernog Iraka, kamo su Sjedinjene Države poslale više svojih vojnih saveznika kako bi pomogle u sprečavanju islamističkog napredovanja.
Istodobno se novoimenovani predsjednik iračke vlade Hajdar al Abadi, kojega snažno podupire međunarodna zajednica, angažirao na osnivanju vlade nacionalnog jedinstva nastojeći okupiti sve zajednice kako bi zemlja nakon višemjesečnog sigurnosnog i političkog kaosa izašla iz krize.
SAD, koji je prvi pozdravio Al Abadijevo imenovanje u ponedjeljak upozorio je da se ne pribjegava nikakvoj prisili ili manipulaciji tijekom političke tranzicije. Nekoliko stotina tisuća stanovnika bilo je prisiljeno pobjeći pred ofenzivom džihadista Islamske države koji su od 9. lipnja zauzeli cijele dijelove sjevernog iračkog teritorija te dijelove zapadno i istočno od Bagdada, ne naišavši pritom na snažniji otpor iračkih vojnih snaga.
Humanitarna kriza postaje sve teža, osobito zbog napredovanja džihadista prema autonomnoj pokrajini Kurdistanu gdje su prognani i izbjegli pronašli privremeno utočište. Zapad nastoji pronaći načine kojima će se suprotstaviti napredovanju pobunjenika Islamske države te pomoći kršćanskoj, kurdskoj i nemuslimanskoj jezidskoj manjini.
Nakon poziva stručnjaka UN-a da se djeluje što prije kako bi se izbjegao "potencijalni genocid" nad spomenutim manjinama, američki državni tajnik John Kerry rekao je da njegova zemlja razmatra hitnu evakuaciju civila.
"Obavit ćemo brzu procjenu stanja, jer smatramo da je iznimno važno što prije te ljude izbaviti iz planinskoj dijela Sindžara", uporišta jezida iz kojega su protjerani 3. kolovoza, rekao je Kerry. Istodobno SAD nastavlja sa zračnim vojnim udarima na položaje pobunjenika na sjeveru zemlje.
Francuska počinje dostavu oružja Kurdima
Francuski predsjednik najavio je skori početak dostave oružja Kurdima kao pomoći u borbi s militantima ISIL-a.
Francois Hollande najavio je početak isporuke oružja Kurdistanu "kroz nekoliko sati" kao reakcija na hitne zahtjeve tamošnjih vlasti.
Kurdski borci ili Pešmerge već duže vrijeme odolijevaju napredovanju sunitskih militanata na sjeveru Iraka, pa je njihov čelnik Massoud Barzani zatražio međunarodnu vojnu pomoć.
Francuska odluka dolazi nakon što je EU odlučila članicama pojedinačno dopustiti dostavu oružja Kurdima, nakon što nije uspio dogovor o zajedničkoj pomoći.
Sve glasnije su i vijesti da su i Sjedinjene države počele dostavljati oružje i opremu kurdskim snagama. SAD su u regiju poslale i 130 vojnih savjetnika u organizaciji obrane i humanitarnim naporima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati