Hoće li Hrvatska uspjeti vratiti "oprani" novac sa tajnih računa u inozemstvu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ilustracija: freeimages.com
PREMA ranije objavljenom izvješću američke organizacije Global Financial Integrity (GFI), iz Hrvatske je samo u 2011. godini, odljev ilegalnog kapitala iznosio 1,57 milijardi dolara, dok se taj iznos, za razdoblje od 2001. Do 2010. Penje na preko 15 milijardi američkih dolara.
Hrvatska je u svibnju postala 122. članica OECD-ovog Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, čime se umrežila sa ostalim članicama radi lakše razmjene informacija interesantnih poreznim vlastima.
OECD-ov Globalni forum preuzeo je glavnu ulogu na području razvoja standarda za automatsku razmjenu informacija, te usko surađuje sa Europskom komisijom.
Osim toga, Hrvatska je nakon ulaska u EU prihvatila Direktivu o oporezivanju dohodaka od kamata na štednju.
To ne znači da Hrvatska mora oporezovati štednju, iako je i to najavljeno, već je cilj ove direktive borba protiv prekogranične utaje, stvarajući sustav za razmjenu informacija, kako bi se moglo utvrditi tko je stvarni vlasnik računa (korisnik kamata na štednju) u državi u kojoj ne živi i nije porezni obveznik.
To u praksi znači da država članica EU, prikuplja podatke o kamatama na štednju stranaca i prosljeđuje ih državi članici iz koje je vlasnik računa.
Trenutno je u program automatske razmjene podataka uključeno 26 zemalja članica EU, dok su se Austrija i Luksemburg uspjele izboriti za prijelazno razdoblje, ali za vrijeme tog razdoblja primjenjuju porez po odbitku u iznosu od 35%.
Takav porez naplaćuje i Švicarska. Naime, Europska unija sklopila je sporazume i sa susjednim državama – Švicarskom, Andorom, Monakom, Lihtenštajnom i San Marinom - koje su poznate kao "porezne oaze" pa i kod njih vrijede slična pravila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svrha ovako visokog poreza po odbitku je borba protiv porezne utaje, te se vlasnike računa želi ohrabriti da dobrovoljno objave informacije o primljenim kamatama u švicarskoj.
U praksi, ako hrvatski državljanin pristane da banka u kojoj ima račun izvješćuje švicarske poreznike o plaćanjima kamata u svrhu automatske razmjene sa Hrvatskom, bit će oslobođen ovog poreza.
Luksemburg u automatsku razmjenu informacija ulazi početkom 2015. godina, a na istom tragu je i Austrija, iako se za nju još ne zna točan datum.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google