Hrvatska ide prema bankrotu

Hrvatska ide prema bankrotu
Foto: Hina
 
NISMO bijedni i siromašni nego trošimo na krive stvari, izjavio je ovog tjedna premijer Milanović komentirajući proračunski deficit.
 
Iako je Hrvatska u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita, sasvim je izvjesno, priznao je to i Milanović, da neće ispuniti propisane mjere "jer to nije uspjela niti jedna država“, kako kaže premijer.
 
Niti jedna država, ako ćemo vjerovati Milanoviću, nije uspjela ispoštovati proceduru za smanjenje deficita, ali su mnoge uspjele bankrotirati, a na dobrom putu je i Hrvatska.
 
Proračunski prihodi su u padu, Vlada je očito nespremna za štednju, a teško je vjerovati da će se i upuštati u neke radikalnije zahvate, s obzirom na predstojeće izbore.

Rupu u proračunu ne puni ni fiskalizacija
 
Prihodi od PDV-a, koji je najveći punjač proračuna, pali su u prvom polugodištu za 1,4 milijarde kuna, a plan je bio povećanje od 1,8 milijardi kuna.
 
No, ministra financija ti podaci nisu posebno zabrinuli. Nadao se da će proračun spasiti turistička sezona.
 
"Znate da su aktivnosti što se tiče naplate PDV-a najveće u sedmom i osmom mjesecu pa ćemo u devetom biti pametniji što se tiče prihoda do kraja godine", komentirao je u lipnju Lalovac.
Kako sada stvari stoje, pametniji nećemo biti, ali siromašniji – hoćemo.
 
Raste premija rizika na hrvatske obveznice
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Da se situacija pogoršava pokazuje porast premije na rizik za hrvatske obveznice, koji raste od lipnja.
Trenutno CDS spread za Hrvatsku iznosi 274 bazna boda, što je znatno više u odnosu na usporedive zemlje u EU. Primjerice za Mađarsku on iznosi 174 bazna boda, Bugarsku 119, Poljsku 58, a Češku 43 bazna boda.
 
I prema istraživanju Euromoneya situacija u Hrvatskoj se pogoršava, a rizik za kreditore raste, te se na njihovoj ljestvici rizika kreće oko 70. mjesta, od ukupno 186. zemalja, sa 49,31 bodova koliko iznosi njihova bodovna ocjena rizika (100 bodova najmanji rizik, 0 bodova najveći).
 

Javni dug Hrvatske prema posljednjem izvješću Eurostata dosegnuo je 68% BDP-a. Prosječni godišnji rast javnog duga od 12%, prema podacima HNB-a, potaknuo je povećanje troškova kamata, pa će Hrvatska u 2014. godini za plaćanje kamata potrošiti preko 10 milijardi kuna.
 
Ove godine oboren je i rekord u zaduživanju izdanjem obveznice od čak 1,25 milijardi eura, što je do sada najveći iznos.
 
Rejting agencije suzdržane
 
Iako je Standard & Poor's u svojoj posljednjoj ocjeni, zadržao kreditni rejting Hrvatske na istoj razini, pitanje je kako će reagirati Moody's koji bi također uskoro mogao objaviti svoju ocjenu.
 
S&P je potvrdio dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na razini BB te kratkoročni na razini B, uz stabilne izglede.
 
No, Moody's je kod posljednje ocjene, u ožujku ove godine, izglede promijenio u negativne.
 
Na tadašnje smanjenje izgleda utjecali su oslabljeni srednjoročni gospodarski izgledi, sporo smanjenje proračunskog deficita i veliki zahtjevi za servisiranjem javnog duga.
 
Iz Agencije su tada upozoravali da su izgledi pogoršani zbog slabe konkurentnosti, nastavljenog procesa razduživanja i fiskalne konsolidacije koja slabi potencijal rasta.
 
Rejting je tada ipak zadržan na Ba1 jer su ocijenili da se situacija u proračunu neće pogoršavati tako naglo, kao u posljednje dvije godine.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara