Hrvatska ima najlošije makroekonomske podatke među usporedivim zemljama Srednje i istočne Europe

Hrvatska ima najlošije makroekonomske podatke među usporedivim zemljama Srednje i istočne Europe

 Foto: Vlada.hr

HRVATSKA ima najlošije makroekonomske pokazatelje među usporedivim zemljama Srednje i istočne Europe, pokazuje analiza Hrvatske narodne banke.

Prema podacima objavljenim u "Informacijama o gospodarskim kretanjima" HNB-a, u trećem tromjesečju 2013. godine u zemljama Srednje i Istočne Europe ostvarene su pozitivne stope rasta gospodarske aktivnosti, s iznimkom Hrvatske koja se izdvaja s blago negativnom stopom rasta BDP-a.
 
Industrijska proizvodnja rasla u svim zemljama, osim u Hrvatskoj i Litvi
 
U drugoj je polovini 2013. industrijska proizvodnja rasla u gotovo svim zemljama Srednje i Istočne Europe, dok je pad ostvaren jedino u Hrvatskoj i Litvi. Pritom je najsnažniji rast ostvaren u Slovačkoj i Rumunjskoj, a najveći je pad zabilježen u Hrvatskoj. U istom se razdoblju u većini promatranih zemalja povećao robni izvoz, posebice u Bugarskoj i Rumunjskoj. S druge strane, u Estoniji i Letoniji zabilježeno je značajno smanjenje izvoza robe, a istodobno je rasla industrijska proizvodnja, što upućuje na važnost domaće potražnje u generiranju rasta u tim zemljama. Što se tiče Hrvatske, robni se izvoz smanjio usporedno s kontrakcijom industrijske proizvodnje, a intenzitet pada izvoza robe najveći je u usporedbi s promatranim zemljama, navodi se u analizi.
 
Pad broja zaposlenih u posljednjem kvartalu 5,6 posto, u ostalim zemljama rast ili blagi pad
 
Kada je riječ o dinamici broja zaposlenih, Hrvatska se također i dalje izdvaja s najnepovoljnijim ostvarenjima među zemljama Srednje i Istočne Europe. Naime, u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2013. zabilježen godišnji pad broja zaposlenih od čak 5,6%, dok je u ostalim promatranim zemljama broj zaposlenih porastao ili se tek blago smanjio. Nakon Hrvatske, najsnažniji godišnji pad broja zaposlenih pod utjecajem snažne recesije zabilježila je Slovenija (–0,7%), a najpovoljnija su kretanja broja zaposlenih imale Mađarska, Litva i Estonija. Najvišu anketnu stopu nezaposlenosti u trećem su tromjesečju imale Hrvatska, Slovačka i Bugarska, a najniže vrijednosti zabilježene su u Češkoj, Rumunjskoj i Estoniji. Pritom su samo Hrvatska, Estonija i Letonija zabilježile povećanje stope nezaposlenosti u odnosu na prethodno tromjesečje, stoji u analizi HNB-a.
 
Hrvatska zaostaje po robnom izvozu
 
Oporavak inozemne potražnje pozitivno je utjecao na robni izvoz zemalja Srednje i Istočne Europe, čiji se rast u drugoj polovini 2013. ubrzao u odnosu na prvo polugodište. Hrvatski robni izvoz također raste od drugog tromjesečja, ali se zbog snažnog pada početkom godine Hrvatska među promatranim zemljama izdvaja po najvećem smanjenju robnog izvoza na razini cijele 2013. Time se dodatno povećalo njezino zaostajanje za drugim usporedivim zemljama. Osim Hrvatske, pad izvoza na godišnjoj razini ostvaren je još samo u Estoniji, Češkoj i Letoniji.
Unatoč slabim priljevima kapitala, međunarodne su se pričuve u većini zemalja povećale, što je bilo posebno izraženo u Rumunjskoj, dok je u Mađarskoj došlo do njihova snažnog pada.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rast inozemnog zaduživanja u Hrvatskoj i Slovačkoj
 
Zbog gospodarskog rasta i smanjenja inozemnih obveza relativni pokazatelji inozemne zaduženosti u prva su se tri tromjesečja 2013. poboljšali u većini zemalja, osim u Slovačkoj i Hrvatskoj. Smanjenju bruto inozemnog duga zemalja Srednje i Istočne Europe najviše su pridonijele kreditne institucije, iako je njihovo razduživanje bilo znatno blaže nego prethodne godine.
 
Intenzitet ukupnog razduživanja bio je posebno izražen u Mađarskoj, kao posljedica naglašenog smanjenja inozemnih obveza države i, u nešto manjoj mjeri, kreditnih institucija. Za razliku od toga, na rast inozemne zaduženosti u Slovačkoj i Hrvatskoj najviše je utjecalo zaduživanje države.
 
Proračunski manjak iznad 3 posto samo u Hrvatskoj i Poljskoj
 
Iako Slovenija u prvih devet mjeseci prošle godine nije znatno povećala proračunski manjak, prema posljednjim projekcijama Europske komisije godinu je završila s negativnim saldom od gotovo 15,0% BDP-a, što se može povezati s izdacima za sanaciju bankovnog sustava. Valja napomenuti da, ako bi se isključili ti jednokratni izdaci, manjak bi bio nešto niži nego u 2012. te je Slovenija dobila od Europske komisije u 2013. godini pozitivnu ocjenu stvarnoga fiskalnog napora. Ocjene Europske komisije za 2013. pokazuju da su manjak ispod 3% BDP-a u prošloj godini uspjele spustiti Rumunjska, Litva, Češka i Slovačka te da su manjak iznad spomenute referentne razine ostvarile još samo Poljska i Hrvatska. Pritom je Poljska dobila nove preporuke Europske komisije za korekciju prekomjernog manjka do 2015. nakon negativne ocjene stvarnoga fiskalnog napora.
 
Hrvatska pri vrhu i po javnom dugu
 
U odnosu na kraj 2012. javni su dug u prvih devet mjeseci 2013. najznatnije povećale Slovenija, Hrvatska i Slovačka. Mađarska, Češka i Estonija zadržale su u promatranom razdoblju razinu javnog duga na približno istoj razini, dok su javni dug smanjile Letonija, Bugarska i Litva. Krajem rujna prošle godine samo su Mađarska i Slovenija imale javni dug veći od Hrvatske, a ocjene Europske komisije za 2013. upućuju na to da se takav raspored zadržao i na kraju godine.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara