Fto: HRT, Hina

HRVATSKO gospodarstvo ovisi o količini kiše. Proizlazi to iz izjava ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Marka Krištofa i potpredsjednika Vlade Branka Grčića. Jedini problem je što se još nisu uspjeli usuglasiti je li bolje kada kiša pada ili kada ne pada.

Industrijska proizvodnja u kolovozu je pala za 4,7% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, i otklonila svaku nadu u skori oporavak gospodarstva, koje je u padu već 11. kvartala zaredom, a sve upućuje na to da rasta neće biti ni 2015. godine, što znači da Hrvatska ulazi u sedmu godinu recesije.

Vlada, za koju mnogi smatraju da je najgora u povijesti Hrvatske, jedinstvena je u Europi po tome što je jedina, koja će, po svemu sudeći, izdržati do kraja mandata u takvim gospodarskim okolnostima. Svugdje drugdje premijer bi već odavno podnio ostavku, ili bi ga vlastita stranka smijenila.

Da je bilo vruće, doživjeli bismo procvat industrijske proizvodnje?

No krivnju za pad industrijske proizvodnje u kolovozu ravnatelj DZS-a Krištof pronašao je u lošem vremenu, zbog čega se "manje palila klima" i "manje su se konzumirala pića kao osvježenje". Što znači da je kojim slučajem bilo vruće ljeto industrijska proizvodnja bi procvala, a posljedično i BDP.

Doktor znanosti Grčić misli da je dobro da pada kiša

No, sa njime se ne bi složio potpredsjednik Vlade i doktor ekonomskih znanosti Branko Grčić. Naime, u svibnju ove godine, samo nekoliko dana prije pucanja nasipa u Rajevom selu, Grčić je s optimizmom gledao na povećane oborine.

Prezentirajući ekonomske pokazatelje za prvi kvartal, Grčić je izjavio da je za oporavak zemlje dobro da pada kiša, jer će to podići proizvodnju energetskog sektora.