Foto: Hina

HRVATSKA narodna banka na meti je ministra financija Borisa Lalovca. Nije normalno, rekao je Lalovac na sjednici Vlade, da je HNB u 2013. imala veću dobit od poslovnih banaka, a da državni proračun istovremeno od toga nema nikakve koristi.

Na sjednici Vlade usvojeno je godišnje izvješće HNB-a, na koji Ministarstvo financija nije imalo primjedbi. No, Lalovac je ipak osjetio potrebu da se osvrne na poslovanje HNB-a.

"U 2013. godini se dobit poslovnih banaka smanjila s 3,3 milijarde kuna na jednu milijardu. To je čak 70 posto manje i rezultat je većih troškova ispravaka vrijednosti odnosno rezervacija koje je HNB tražila od banaka", kaže Lalovac.

HNB imao 735 milijuna kuna dobiti

I dok su sve komercijalne banke zajedno imale dobit od milijardu kuna, HNB je u 2013. ostvario 735 milijuna kuna dobiti. To je rast od 54 posto. HNB, kaže Lalovac, ima koristi od većih troškova rezervacija banaka, ali u državni proračun zbog toga stiže manje novca.

"Poručio bih HNB-u da su, ako su nam već na prihodovnoj strani skresali dobit od poslovnih banaka, mogli biti malo izdašniji što se tiče uplate u proračun jer to je u doba krize svakako značajno. Svaka kuna nam može pomoći. Jest, HNB je pomogao s 432 milijuna kuna, ali nije prirodno da je dobit HNB-a izjednačena s dobiti komercijalnih banaka", kaže Lalovac.

Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je danas da HNB radi sve što može na zaustavljanju negativnih gospodarskih kretanja.

Vujčić je time odgovorio na pitanje HDZ-ova zastupnika Ivana Šukera, koji ga je, nakon što je Saboru podnio HNB-ovo izvješće za 2013., upitao je li središnja banka zajedno s Vladom mogla značajnije utjecati da se pokrene gospodarstvo.

"Ovo je interesantno izvješće, iz kojih su vidljivi loši pokazatelji države u svim segmentima, a dobri pokazatelji HNB-a. Postavlja se logično pitanje, je li centralna banka mogla zajedničkim projektima s Vladom značajnije utjecati da se pokrene gospodarstvo", upitao je Šuker.

Vujčić mu je uzvratio da HNB o tome cijelo vrijeme raspravlja i da "čini ono što može".

"Mi možemo konja dovesti do vode, ali ne možemo ga natjerati da pije"

Naglasio je da HNB već dulje vrijeme vodi politiku nulte kamatne stope kako bi potaknuo kreditiranje gospodarstva.

"Tako su kamatne stope pale na najniže razine otkad se vodi monetarna politika u Hrvatskoj, banke u HNB-u imaju višak likvidnosti od 5 milijardi kuna, ali ih ne plasiraju. Mi možemo konja dovesti do vode, ali ne možemo ga natjerati da pije. Banke neće ni po kakvoj kamati dati kredit, ako im se on neće vratiti", rekao je guverner.

Upozorio je da su nenaplativi plasmani u gospodarstvu 28 posto, odnosno da se svaki treći kredit ne vraća, ali i naglasio da to nije samo hrvatski problem, nego da su sve europske zemlje prije izbijanja krize dosegle takvu razinu duga da su poduzeća i građani prisiljeni na razduživanje.

HNB u izvještaju upozorava da je u 2013. nastavljen pad gospodarske aktivnosti i potrošnje, da su se nastavila negativna kretanja na tržištu rada te ističe da su nužne snažnije strukturne reforme kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva i poboljšala opća poslovna klima.

Središnja banka naglašava i da je u nepovoljnom gospodarskom okruženju lani uspješno ostvarivala svoje zadaće u monetarnoj politici i superviziji banaka, da je očuvana stabilnost cijena, kao i tečaja, uz porast međunarodnih pričuva te nastavljena politika visoke likvidnosti u bankovnom sustavu, što je rezultiralo nižim kamatnim stopama i olakšalo državi zaduživanje na domaćem tržištu.