Leko: Nemam ni obavezu ni mogućnost zaustaviti Glavaša pri ulasku u Sabor

Leko: Nemam ni obavezu ni mogućnost zaustaviti Glavaša pri ulasku u Sabor

Foto: FAH

PREDSJEDNIK Sabora Josip Leko danas je o dolasku Branimira Glavaša u Sabor rekao kako on nije nadležan odlučiti tko smije, a tko ne smije ući u Sabor, a podsjetio je da se osobno zalagao da se zakonom onemogući obavljanje državnih dužnosti optuženima za nečasna djela.

"Niti je obveza niti ima mogućnosti da predsjednik Sabora kontrolira ulazak u Hrvatski sabor slobodnih ili neslobodnih hrvatskih građana, to rade službe u skladu sa sigurnosnom procjenom. U Sabor mogu ući svi hrvatski građani ili ih mogu uvesti saborski zastupnici, klubovi zastupnika i to je odgovornost zastupnika koga će uvesti u Sabor", rekao je Leko novinarima u Saboru.

"Što se tiče problema vezanih za pravosuđe ili osobe koje su pod nadzorom pravosuđa u bilo kojem smislu kada je podignuta optužnica, ja sam se već zalagao da se zakonom regulira da osobe za koje je podignuta optužnica za nečasna djela budu suspendirani "ex lege" od obavljanja javnih dužnost", rekao je Leko.

Na pitanje zbog čega su zastale izmjene izbornog zakona, u okviru kojih je bila predlagana zabrana kandidiranja optuženima za teška kaznena djela, Leko je odgovorio kako ne zna.

"Ja ne znam zašto je stalo, o tome odlučuju zastupnici, to je bilo u prijedlogu. Ne znam kako će završiti prijedlog niti bih htio vrtiti kuglu kako će klubovi zastupnika i zastupnici na to reagirati", kazao je.

Na argumente da bi se time kršilo načelo presumpcije nevinosti, Leko odgovara kako to ne bi bila kazna, nego suspenzija te podsjetio da zakoni predviđaju i druge suspenzije do okončanja postupka.

Na opasku da ničeg sličnog nema u SDP-ovu prijedlogu izmjena izbornog zakona o kojem bi Sabor uskoro trebao odlučiti, odgovorio je: "Bilo je u prijedlozima zakona i vidjet ćemo kako će rasprava ići".

Izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zastupnici bi trebali raspraviti sljedeći tjedan, a Leko podsjeća da je u proceduri više prijedloga, koji će se raspraviti objedinjeno.

"Nitko nije prorok u vlastitoj kući"

"Čini mi se da su svi klubovi i zastupnici koji imaju želju, htjenje, a i mogućnost podnijeli svoje prijedloge kako oni misle da treba urediti zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. Ja se nadam da će svi zastupnici imati u vidu da je značajan, ogromni broj hrvatskih građana zainteresiran da jače sudjeluju u tome tko će ih zastupati i u predstavničkim tijelima, i u skupštinama, Saboru, vijećima a i u izvršnoj vlasti", rekao je Leko i dodao kako ne zna kako će zakon na kraju izgledati jer, "nitko nije prorok u vlastitoj kući".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
HDZ-ov Davorin Mlakar kaže kako Glavašev dolazak u Sabor nije vidio, ali da to nije zabranjeno ni jednim zakonom.

"Ja gospodina Glavaša nisam vidio, ali mislim da nema niti jednog propisa ili zakona u RH koji brani ulazak u Sabor, pa i gospodinu Glavašu", rekao je kratko Mlakar.

Njegov stranački kolega Vladimir Šeks smatra kako je kandidiranje optuženih za teška kaznena djela "suspektno s ustavnog stajališta".

"Ali, isto tako bi se moglo braniti i stajalište da se osobama koje su ili pod optužbom ili su osuđene dok traje vrijeme rehabilitacije uskrati pravo pasivnoga glasa u izborima za zastupnike u Hrvatski sabor".

Ocijenio je da bi takvo rješenje "bilo korisno s pravno-političkog stajališta", ali da je dvojbeno može li se to napraviti u skladu s Ustavom.

Grbin: Nažalost ili na sreću, Hrvatska je demokratska država

SDP-ov predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin poručuje kako nitko nije kriv dok mu se ne dokaže pravomoćnom presudom.

"Nažalost ili na sreću, Hrvatska je demokratska država u kojoj vrijedi načelo da nitko nije kriv dok pravomoćnom sudskom presudom ne bude proglašen krivim. Što god vi ili ja mislili o ponašanju određene osobe, on nije pravomoćno osuđen i do tad ima prava kao i svi drugi hrvatski građani, dok mu sud u pojedinanom postupku individualiziranom odlukom određena prava ne uskrati.

Dodao je kako misli da bi svatko trebao voditi računa o svom ponašanju. "Mislim da nije dobro za hrvatsku političku kulturu da se osobe protiv kojih se vode postupci ponašaju kao da se ništa nije dogodilo", poručio je Grbin.

Kad je riječ o zabrani kandidiranja na parlamentarnim izborima osuđenima za teška kaznena djela, kazao je kako se o tomu razmišljalo. "Ali, imajući u vidu odluke Ustavnog suda koje su donijete prošle godine upravo u tim i takvim slučajevima, jasno je da odluka o zabrani kandidiranja i sudjelovanja u radu Sabora mora biti na sudu i mora biti individualno izrečena kao privremena mjera pojedinoj osobi", tumači Grbin.

Kregar: Ako se radi o ratnim zločinima, neprihvatljivo je da se takvi biraju u Sabor

Nezavisni Josip Kregar, koji je među predlagateljima izbornog zakona kojim bi se onemogućilo kandidiranje osuđenima, kazao je kako žali što je Sabor "propustio pravi moment da se osvježi povjerenje i da se izmijeni izborni zakon".

"Jedna od ključnih točaka vraćanja povjerenja jest da se u ovaj parlament ne mogu birati ljudi protiv kojih se vode postupci ili su kažnjeni za kaznena djela koja onemogućavaju da se na njih gleda kao ljude od pune vjerodostojnosti. Ako se radi o ratnim zločinima, onda je zaista neprihvatljivo da se u Sabor biraju oni koji su osuđeni za takva djela. Isto tako, ne bi bilo dobro da se mogu kandidirati osobe koje su napravile ozbiljna kršenja kaznenog zakona u procesima privatizacije i drugim oblicima gospodarsog kriminala. Šteta je što je napravljen taj propust i nadam se da ga mogu popraviti birači time da ne glasaju za one čija je reputacija narušena", rekao je Kregar.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara