Foto: Lider

IZRAVNA strana ulaganja u prvom kvartalu ove godine rasla su šest puta više u odnosnu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su jučer ministri u Vladi. No ekonomski analitičar Željko Lovrinčević tvrdi da to - nije tako. U razgovoru za Media servis objašnjava da su inozemna izravna ulaganja prošle godine u prvom kvartalu bila najniža u povijesti Hrvatske.

"Inozemna strana ulaganja rasla su ne zbog toga što je stvarno došlo do novog kapitala u nove pogone već zbog toga što je došlo do preklasifikacije jednog dijela plasmana na način da su matice pretvorile potraživanje u vlasničke udjele i jedan dio banaka je povukao novac iz inozemstva. Da skratim: sve je ostalo isto, novih ulaganja nema, kao i prošli kvartal prethodne godine, samo je došlo do povlačenja jednog dijela novca pa je to statistički tako prikazano. Dakle, nije riječ o rastu investicija šest puta već je ista razina - niska, kao što je bila i u prvom kvartalu prošle godine", tvrdi Lovrinčević.

"Radi se o investicijama u segmente koji se Vlada želi riješiti"

Plan da investicije javnih poduzeća budu veće za 23 posto u ovoj godini zasad je realiziran u određenoj mjeri, ali još uvijek je na niskoj osnovici, kaže naš sugovornik koji dodaje da se uglavnom radi o cestama i autocestama.

"To je onaj isti model koji je Hrvatska već prije radila pa se onda zapravo radi o investicijama u onaj segment koji Hrvatska proglašava neprofitabilnim: koji treba prodati, odnosno dati u koncesiju. Jer više od 70 posto realiziranog je u tom segmentu, dakle u onome čega se sama Vlada namjerava 'riješiti', manje-više", objašnjava Lovrinčević.

Kad je riječ o privatnim investicijama, iako i sam svjestan da podataka jasnih o tome nema, kaže, postoje podaci o građevinskoj aktivnosti koji pokazuju i u travnju i u svibnju međugodišnji pad, neočekivano veliku dinamiku pada što se tiče građevinske aktivnosti, što znači da privatni sektor ne investira više nego manje.

"Investicije bi u ovoj godini mogle rasti za 1-1,5 posto, što je zapravo zanemarivo s obzirom na očekivanja i najave"

"Kad se zbroje taj mali rast u državnim investicijama i očekivani pad u privatnima, projekcije otprilike pokazuju da bi investicije u ovoj godini mogle rasti za 1-1,5 posto, što je zapravo zanemarivo s obzirom na očekivanja i najave", prognozirao je Lovrinčević.

Osvrnuo se i na Grčićevu poruku kako će javni dug rasti osim ako se ne provede monetizacija koja "nije hir". Lovrinčević kaže: to je krivi pojam, ne radi se o monetizaciji već davanju cesta u najam, a ono što je tu ključno je pitanje cijene. "Dakle, po kojoj cijeni Hrvatska može dobiti ta sredstva: je li jeftinije uzeti kredit i napraviti refinanciranje tog duga ili ići na davanje autoceste u dugoročnu koncesiju gdje to ponovno ima svoju cijenu, odnosno gdje vam koncesionar daje manje novca", kaže analitičar i poručuje da bi bilo jako dobro da Vlada javno objavi studiju koju je dobila od konzultanata pa da svi relevantni stručnjaci mogu o tome nešto reći.

"Treba objektivno reći da Hrvatske autoceste u ovom trenutku nisu uključene u javni dug RH, one se nalaze u kategoriji jamstava. Onog trena, ako dođe do realizacije najma autocesta, javni dug RH će porasti, a ne se smanjiti, zato što ukupni taj dio koji se pokriva iznosi 10-ak posto BDP-a", tvrdi Lovrinčević.

"Znači ako dođe do realizacije davanja autocesta u koncesiju ili najam, morat će se, isto kao i kod brodogradnje, preuzeti sva jamstva i tog će trena javni dug RH skočiti na 70 posto BDP-a, a do kraja godine će iznositi 60 posto BDP-a. To su zapravo trenuci u kojima Hrvatskoj izmiče mogućnost ranog uvođenja eura i eurizacije i mi se sve više odmičemo od toga, zbog kriterija visokog javnog duga i vjerojatno će od sljedeće godine, već od jeseni, odnosno zime, Bruxelles preuzeti ingerenciju jednim dijelom nad javnim hrvatskim financijama gdje će u okviru procedure pretjeranog deficita krenuti prema godišnjem smanjivanju razine deficita, koji će ove godine, ovisno o metodologiji koja se uzme, iznositi gotovo šest posto bruto domaćeg proizvoda. To je jedna od najviših razina među novim zemljama članicama kao i tranzicijskim zemljama. Situacija je dosta ozbiljna", zaključuje Lovrinčević.