Mijenjamo li Ustav prečesto?

Mijenjamo li Ustav prečesto?

Foto: Hina

Hrvatska opet ide u izmjene Ustava. Nedavno smo ga mijenjali kako bi se ukinula zastara za ratno profiterstvo, sada kako bi kažnjavali zločine. No, mijenjamo li Ustav prečesto u korist dnevnopolitičkih događaja?

Zavrzlama oko Lex Perkovića rezultirala je među ostalim, inicijativom vladajućih u Saboru za promjenom Ustava kako bi se ukinula zastara za politička ubojstva. Oporba je prvo na resornom Odboru odbila raspravljati o ovako važnoj temi uoči ljetne stanke, no kako se bez njih ne može mijenjati Ustav, odlučili su tražiti razne ustupke. Trgovine neće biti, rekao je za Media servis resorni ministar Orsat Miljenić i ponovio premijerovu najavu da će se ukinuti zastara za sva teška ubojstva.

"Jer ponavljam, ne može biti veće perverzije od toga, da nam se oni mogu smijati, a da im mi ne možemo ništa. E, to sad mičemo. Zato se mijenja ustav", poručio je Miljenić.

Nedemokratski premijer

Tekst se nastavlja ispod oglasa
No, slično je bilo i s ukidanjem zastare za ratno profiterstvo. Od svih istaknutih imena koja su punila novinske stupce za vrijeme i nakon rata, a koja su bila dovođena u vezu s zarađivanjem na račun tuđe muke, dok su ostali bili u ratu, na kraju je nastradao samo Ivo Sanader. Zbog toga ne čude kritike da Ustav mijenjamo prečesto i kako bi se ispunili neki drugi dnevnopolitički ciljevi. Evo što je protivnicima poručio premijer Zoran Milanović.

"Onaj tko je protiv ustavnih promjena, štiti one koji su osumnjičenici ili potencijalni počinitelji. Točka, gotovo. Nema cjenkanja. Nema dogovora, ja tebi, ti meni. Ako nećeš glasati, nemoj glasati. To znači da štitiš one u koje si upirao prstom tjednima", rekao je Milanović. Milanovićev rigidan stav zasmetao je ustavnom stručnjaku Branku Smerdelu.

"Obzirom da je premijer apriori svakoga tko izražava kritiku proglasio zaštitnikom ubojica, prošlih i budućih, to naravno nije demokratski, ali to onemogućava svaku raspravu", kaže Smerdel.

Česte izmjene Ustava unose nestabilnost

Vlada je kritizirana i da često mijenja zakone. Gospodarstvenici tvrde da to unosi pravnu nestabilnost i otežava investiranje. Zakone smo proteklih godina mijenjali zbog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Dolaze li sad na vidjelo greške iz brzopletosti ili je riječ o nečem drugom? Npr. Zakon o kaznenom postupku mijenjao se nekoliko puta i mijenjat će se opet, ali ministar Miljenić kaže - Vlada nema izbora, a to kažu i Ustavni sud i građani.

"Bi li bilo bolje da se on ne mijenja, teoretski bi, ali očito nije bio dobar, kad imamo takve zaostatke. Načelno, bilo bi idealno da ne moramo mijenjati ništa, praktično moramo mijenjati puno", poručuje Miljenić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara