Foto: Damir Krajač / Cropix

"NOVI Zakon o radu neće otvoriti nova radna mjesta, ali će svakako poboljšati status radnika u Hrvatskoj", ponovio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, predstavljajući u Hrvatskoj gospodarskoj komori Nacrt Zakona o radu. Najavio je da će se radničke mirovine i u idućoj godini nastaviti usklađivati, a što se tiče povlaštenih mirovina, one će, poručuje, ovisiti o stanju proračuna.

Koliko god zvučalo nevjerojatno, ali Hrvatska će, prema projekciji resornog ministra, za 15 godina ostati bez radne snage. "Unatoč trenutno visokoj nezaposlenosti, činjenica je da Hrvatska stari, što će nas dovesti do toga da će nam za 15 godina, nedostajati vlastite radne snage", upozorio je Mrsić. U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno 52 posto stanovništva. Cilj je, do 2020. godine, tu brojku povećati na 64 posto.

Drugi problem je, kaže, što u Hrvatskoj nedostaje pokretljivosti radne snage. Novi zakon trebao bi omogućiti poduzećima da se lakše restrukturiraju, poslodavcima će omogućiti da lakše odgovore na izazove tržišta, a radnicima će dati veću sigurnost, istaknuo je Mrsić, dodajući kako će veliku ulogu u tome imati i državna inspekcija, koja će djelovati na području cijele Hrvatske. Inspektori će dobiti i veće ovlasti, a bit će i veća mogućnost kažnjavanja. Na svjetlo dana uskoro će izaći, kaže, cjelokupni tekst novog Zakona o radu.

Izazov je umirovljenike pretvoriti u aktivno stanovništvo

Populacija stari, a prema tvrdnji šefa Gospodarske komore Nadana Vidoševića, imamo najmanji postotak radno aktivnog stanovništva. Radi oko 52 posto populacije, četvrtina je u mirovini, a to je ono što Vidošević vidi kao izazov - umirovljenike pretvoriti u aktivno stanovništvo. Ali ne samo to.

"Bez obzira na nezaposlenost, Hrvatska mora otvoriti vrata novom stanovništvu. Jer matematički ne može ostvarivati bilo koju racionalnu projekciju samoodrživosti ekonomije", smatra Vidošević.

Sindikati prijete prosvjedom

Lakše restrukturiranje poduzeća i zaštita radnika - ono je što ministar navodi kao glavne značajke novog Zakona o radu. Sindikalist Ozren Matijašević u to sumnja te upozorava kako će novi zakon otvoriti mogućnost 60-satnog radnog tjedna, što će omogućiti poslodavcu da ne plaća prekovremeni rad. No ministar poručuje - nećemo im dopustiti da love u mutnom. "Inspektori zaštite na radu i inspektori rada djelovat će na području cijele Hrvatske. Njihove ovlasti bit će puno šire, a puno efikasnija i direktnija bit će i mogućnost kažnjavanja", kaže Mrsić.

Mala je to utjeha Matijaševiću, koji se prijeti prosvjedom ukoliko Sabor prihvati izmjene Zakona. Još veći izazov ministru je mirovinska reforma. Stabilizacija sustava je prioritet pa se sve nade ulažu u drugi mirovinski stup. "Izdvajanja za prvi stup ostaju ista. Povećat će se izdvajanje za drugi stup, ali ne na uštrb neto plaća radnika niti na uštrb prvog stupa. Tu ćemo zajedno sa poslodavcima naći način kako ćemo to razriješiti. Da li preraspodjelom doprinosa ili na neki drugi način. No to dolazi u obzir kada bruto domaći proizvod u Hrvatskoj bude uzastopno iznad 2 posto", najavljuje ministar.

Povlaštene mirovine ovise o stanju proračuna

Mrsić se dotaknuo i povlaštenih mirovina, rekao je da će one pratiti sudbinu proračuna, nije međutim precizirao hoće li iste padati, ali sigurno je kaže, da neće ni rasti.

Predstavnik sindikata Damir Jakuš mirovinsku reformu podržava, ali nije mu se svidjela jučerašnja izjava ministra financija o ukidanju povlaštenih mirovina. "Mislim da je ta izjava nespretna i neutemeljena. Treba razdvojiti kategorije onih koji su stvarno povlašteni zbog političkih ili nekih drugih stvari, i onih koji su to stvarno zaslužili. A tek onda razgovarati o tome tko je svoju mirovinu zaslužio, a tko ne", zaključuje Jakuš.

Mrsić je svjestan da se promjene u mirovinskom sustavu, kao i izmjene Zakona o radu, mnogima neće svidjeti. No one su, poručuje, nužne kako sustav ne bi kolabirao.