Najvažniji sociološki par današnjice o "nepotrebnoj" nacionalnoj državi

Najvažniji sociološki par današnjice o "nepotrebnoj" nacionalnoj državi

Screenshot: YouTube

DRŽAVA danas praktički ne postoji, ali ju ne trebamo 'baciti kroz prozor' već državu treba ponovno 'okupirati', smatra američko-nizozemska sociologinja Saskia Sassen koja je u nedjelju navečer, sa suprugom sociologom Richardom Sennettom, bila gošća "Filozofskoga teatra" što ga u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu vodi filozof Srećko Horvat.

Sassen i Sennett koji slove kao najvažniji sociološki par današnjice, a ujedno su i trideset godina u braku, ne slažu se, međutim, oko toga kakva nam je danas država potrebna što je bilo i jedno od pitanja postavljeno iz publike koja je ispunila zagrebački HNK.

Nacionalna država

Tako Sennett smatra da trebamo 'razmontirati' državu-naciju i vratiti snagu regijama i gradovima jer su, kako je rekao, "gradovi mjesta složenosti i kaosa te podvojenosti", što je, dodao je i odlika prirodnih sustava. Uz napomenu da je pitanje o tomu kakva nam država treba vrlo složeno, Sennett je rekao kako za razliku od države-nacije koja pretpostavlja da je sustav linearan i aditivan, što je, ocijenio je, netočno, glavno pitanje za njega jest kako danas politički sustav učiniti kompleksnijim.

Iako se slaže s tim da nam ne treba nacionalna država, za Sassen postoje pitanja koja gradovi, bez obzira na to što ih, posvjedočila je, jako voli, jednostavno ne mogu obuhvatiti , a država kao kompleksan kapacitet može. Također je svjesna složenosti postavljenog pitanja, ali je i istaknula kako nam sigurno treba država koja funkcionira i kao primjer 'funkcionirajuće' države spomenula Njemačku.

Ponovno oživljavanje socijalnog 

Po njezinim riječima, bitna stvar koju bi danas trebali učiniti jest "ponovno oživjeti socijalno" te je, s tim u vezi, kao "dobar prvi korak spomenula ono što je u Grčkoj učinila Koalicija radikalne ljevice- Syriza mobilizirajući građane".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sassen je podsjetila kako je to iskustvo mobilizacije stekla sudjelujući na skupovima pokreta "Occupy" što je potvrdio i Sennett rekavši kako su na tim skupovima političari mogli govoriti "jedino ako su to zaslužili, odnosno ako su na skupovima bili nekoliko sati i slušali ono što su drugi govorili".

Budući da se Saskia Sassen specijalizirala za istraživanje odnosa između urbanizma i globalizacije, a kako je primjetio Srećko Horvat, za razliku od supruga i puno putuje, voditelj joj nije propustio postaviti pitanje - koji su gradovi po njezinu mišljenju otvorenoga tipa, a koji su distopijski, odnosno 'zatvoreni sami u sebe'.

S tim u vezi spomenula je kako se u velikim gradovima mogu 'iščitati' i jedna i druga dimenzija te upozorila da velike korporacije kupuju u gradovima cijele kvartove i često ih 'moderniziraju' na neprihvatljiv način. Richard Sennett istaknuo je pak kako se "užasava modernizacije" i kao primjer spomenuo da su modernizacijom njujorškoga Time Squarea "izbačeni ne samo narkomani i prostitutke već i tisuće malih obrtnika i njihovih obrta".

Karizma u modernizmu

Iako je, za razliku od supruga, već nekoliko puta boravila u Zagrebu, Sassen je priznala kako ga "ne može iščitati iako ju impresionira svojom ljepotom".

Povod prvoga dolaska Richarda Sennetta u Zagreb bio je pak ponovno objavljivanje njegove knjige "Nestanak javnog čovjeka", koja je i jedina njegova knjiga do sada prevedena na hrvatski jezik, a knjigu je objavila Naklada Jesenski i Turk.

Kao vrstan poznavatelj kazališta i njegove povijesti, za Sennetta je dobar iskorak što današnji teatar pokušava, kako je rekao, "povratiti nešto u jednakosti između pozornice i ulice, pozornice i gledatelja, pozornice i društva što je sve nestalo rođenjem karizme u modernizmu".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara