Foto: Alenka Kekić/Index HRFoto

NERADNI petak jedna je od ciljanih mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce. Za potporu poslodavcima namijenjeno je 100 milijuna kuna, a za neradni petak po radniku se može dobiti maksimalno iznos minimalne plaće, odnosno 2244 kn mjesečno. Uz to, paket mjera uključuje sufinanciranje doprinosa za mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima cijelu godinu (tzv. stalni sezonac) i ostanak u zaposlenosti, koji predstavlja sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca. No, kako piše Poslovni dnevnik, za neradni petak zainteresirani su tek rijetki.

Među njima su solinski AD Plastik i Lipikglas koji su potvrdili da pregovaraju o uvođenju neradnog petka. "Ako tako budemo mogli kompenzirati manjak posla, to ćemo sigurno iskoristiti", komentirao je Danijel Zadjelović za Poslovni dnevnik.

Uvođenjem neradnoga petka prošle je godine spašeno oko 400 radnih mjesta u splitskom Cemexu. Kako je kazao Mladen Radić, sindikalni povjerenik u toj tvrtki, Cemex je za prvih šest mjeseci 2012. dobio potpore HZZ-a s mogućnošću produljenja. No, kako nakon isteka tog roka Zavod nije imao novca za nastavak sufinanciranja te mjere, radnici i sindikat su se dogovorili s poslodavcem. Elektrokontakt također je prije par godina uveo neradni petak, radili su tako četiri mjeseca i nitko nije bio otpušten.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju kako neradni petak nije rješenje. Poručuju da bi se država, kako bi potaknula zapošljavanje, trebala najprije usmjeriti na uklanjanje niza zapreka s kojima se suočavaju poduzetnici u svojem poslovanju.