Ilustracija: Shutterstock

NAKON što je objavljeno da su zalihe seruma protiv ugriza zmija otrovnica pri kraju, javljaju se i drugi slučajevi nestašice lijekova. Prije nekoliko godina Pliva je prekinula s proizvodnjom extencilina za kojeg mnogi liječnici tvrde da je najefikasniji u borbi sa streptokokom. Riječ je o depo penicilinu čija jedna injekcija djeluje naredna tri tjedna. Nakon prestanka proizvodnje hrvatske veledrogerije su opskrbljivanje ljekarne istim lijekom iz uvoza, no danas ga se ne može pronaći na policama ljekarni.

Nazvali smo nekoliko ljekarni diljem zemlje koje su nam rekle da više ne drže taj lijek, a da ga više nema doznali smo i od liječnika, ali i pacijentice koja nam se javila u redakciju.

Zbog nestašice lijeka završila na 10 dana u bolnici

Zagrepčanka Marija P. je upravo zbog nestašice extencilina završila u bolnici na 10 dana. Zbog poremećaja u cirkulaciji limfe posljednjih 20 godina sklona je obolijevanju od erizipela, akutne infekcije kože uzrokovane bakterijom streptokok, bolesti koje kaže, ne bi poželjela ni najgorem neprijatelju. Ta je bolest još poznata i kao crveni vjetar, zbog crvenila kojeg izazove na koži.

"Inače nisam sklona visokim temperaturama, no čim mi temperatura krene do 40 stupnjeva, glavobolje i nevjerojatna treskavica već znam što me čeka, od 10 do 14 dana intenzivnog liječenja u bolnici. I to mi se pojavi uvijek krajem ljeta. Vjerojatno ubod komarca ili bilo kakva mala ranica na nogama pogoduju ulasku streptokoka u tijelo. To je stvarno užasna bolest, no od obiteljskog prijatelja koji je infektolog sam doznala da mi u prevenciji ove bolesti čiji je oporavak dosta dugotrajan, može pomoći extencilin.

Tako sam posljednji put nakon što sam imala erizipel prije četiri godina otišla kod svoje liječnice obiteljske prakse i pitala je za taj extencilin. I ona je rekla da mi može pomoći pa sam svakog proljeća preventivno krenula na injekcije koje sam primala jednom mjesečno. I stvarano su mi pomogle. Četiri godine sam imala normalno ljeto bez dvotjednog boravka u bolnici", ispričala nam je Marija.

Međutim, liječnica joj je ove godine rekla da tog lijeka više nema u Hrvatskoj i nije joj prepisala ništa drugo. I tako je opet oboljela od ove iscrpljujuće bolesti.

Infektologinja: Extencilin je itekako potreban na policama ljekarni

U razgovoru za Index doktorica medicine infektologinja Tonka Jozić Novinc rekla je kako je do lijeka teže doći, nema ga u ljekarnama, a do njega se može doći putem interventnog uvoza, no mnogi se kaže liječnici obiteljske medicine ne potrude dovoljno da ga svojim pacijentima nabave.

"Liječnici u Općoj se ne žele angažirati oko toga, a pakiranje od 20 bočica extencilina dođe oko 100 kuna iz uvoza zajedno s poštarinom. Mi liječnici smo velike protestne note slali Plivi koja je prestala proizvoditi lijek jer je neprofitabilan što nije moralno ni prema svjetskim medicinskim smjernicama budući da je ovaj lijek odličan, jako je učinkovit i broj jedan u liječenju streptokoka, pogotovo erizipela. Preparat djeluje kroz tri tjedna i daje se kao prevencija bolesnicima koji su imali reumatsku groznicu ili da imaju tešku malignu bolest", rekla je infektologinja Jozić Novinc, dodajući kako taj lijek nema rezistencije, te da neosjetljivosti bakterije na lijek još nisu pokazane.

Dodaje kako ovaj lijek daju i pedijatri djeci koja imaju streptokokne infekcije, a smatra kako ga ljekarne ne žele naručivati jer im nije profitabilan, dok tvrdi da se liječnici Opće prakse izvlače jer kažu da ga nema u ljekarnama, a sve što treba je malo truda da se nabavi iz uvoza.

Napominje kako je ovaj lijek potreban na policama ljekarni budući da je streptokok bakterija koja uzrokuje puno bolesti, od upala grla, infekcija kože, upala pluća pa do sepse i meningitisa.

I dok nam je farmaceutkinja u jednoj ljekarni rekla kako umjesto extencilina imaju zamjenu benzotin penicilin od Alkaloida, dr. Jozić Novinc kaže kako to ne može biti zamjena, budući da je taj lijek penicilin dok extencilin spada u kategoriju depo penicilina, znači penicilina s produljenim djelovanjem od tri tjedna.

Liječnica opće prakse, koja je željela ostati anonimna, kaže kako ima nekoliko pacijenata kojima je potreban extencilin. Međutim, problem je kaže što tog lijeka nema u Hrvatskoj.

"Čujem kako ga je ljekarnama teško nabaviti iako je extencilin na listi lijekova HZZO, što znači da dobijem povrat novaca za extencilin koji je izvrstan lijek. Problem je što je Pliva prestala proizvoditi penicilin. Lijek se sad može iz interventnog uvoza nabaviti", rekla nam je liječnica. Dodala je i kako je lijek izvrstan za djecu koja imaju tešku gnojnu anginu i umjesto da su danima na penicilinu ovako mogu primiti samo jednu injekciju extencilina koji im djeluje 3 tjedna.

HALMED: Extencilin nije odobren u Hrvatskoj

No, iako je dokazan kao učinkovit lijek u borbi sa streptokokom, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu da extencilin nije odobren za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.

"Međutim, za nužne slučajeve liječenja (HALMED) može odobriti izvanredno (tzv. interventno) unošenje ili uvoz iz inozemstva lijeka za koji nije dano odobrenje za stavljanje u promet u RH. Lijek extencilin se upravo na ovaj način nabavljao za liječenje bolesnika u RH. S obzirom na to da veleprodaje iz RH trenutno ne uspijevaju nabaviti ovaj lijek u državama članicama Europske unije, za potrebe liječenja pacijenata moguće je na isti način nabaviti drugi lijek s istom djelatnom tvari, iz iste farmakoterapijske skupine", rekla je Maja Bašić, stručna suradnica za odnose s javnošću i informiranje.

Objašnjava kako postupak izvanrednog unošenja lijeka može pokrenuti zdravstvena ustanova koja veleprodaji lijekova predaje pisanu izjavu o potrebi uvoza lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj. Potom veleprodaja, temeljem navedene izjave, podnosi HALMED-u zahtjev za suglasnost za uvoz lijeka.

U slučaju potrebe za nabavkom lijeka za liječenje pojedinačnog pacijenta, postupak pokreće liječnik, pisanjem recepta. Potom pacijent treba liječnički recept donijeti u ljekarnu koja će putem veleprodaje zatražiti suglasnost HALMED-a i obaviti postupak unošenja lijeka.

I dok je ovakav postupak poprilično kompliciran i dugotrajan jer je potrebno vrijeme da se lijek uveze, a bolesniku je primjerice potreban odmah, u HALMED-u objašnjavaju kako je ovim načinom unošenja lijeka "moguće legalno, uz provjeru i suglasnost nadležnih regulatornih tijela, pacijentima osigurati dostupnost i onih lijekova koji se inače ne nalaze na hrvatskom tržištu".

"Dodatno bismo istaknuli da je postupak interventnog unošenja ili uvoza uobičajen ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama EU. Sustav izvanrednog unošenja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje na hrvatsko tržište osmišljen je i Zakonom o lijekovima (NN, br. 76/13., 90/14.) propisan upravo kao mehanizam kojim se osigurava da pacijenti putem legalnog distribucijskog lanca dobiju lijek koji im je neophodan za liječenje. Naglašavamo da su svi izvanredno uneseni lijekovi proizvedeni u skladu s važećim europskim i međunarodnim propisima i smjernicama, odobreni su u zemlji iz koje se unose te su provjerene kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti", dodaju iz HALMED-a.

Također ističu da se prema Zakonu o lijekovima u RH u prometu mogu nalaziti samo lijekovi koji imaju odobrenje za stavljanje u promet koje daje hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i lijekovi odobreni centraliziranim postupkom u Europskoj uniji koji imaju odobrenje Europske komisije koje je važeće na području cijele EU.