Foto: FAH

OPORBENI saborski zastupnici u ponedjeljak su, na Odboru za gospodarstvo, zanimljivim ocijenili da zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Vlada predlaže na kraju mandata, a od Sabora traži da ga donese po hitnom postupku i na izvanrednoj sjednici.

Zanimljivo je da se strateški zakon donosi na kraju mandata, primjetila je Mirela Holy (ORaH), čudeći se i podatku pomoćnice ministra gospodarstva Sabine Škrtić da se na njegovu prijedlogu radi od rujna prošle godine. Pa, planirano je bilo da će taj zakon u proceduru ići još 2012., rekla je Holy.

I nezavisni Zlatko Tušak čudi se žurbi sa zakonom tim više, napominje, što neke njegove odredbe trebaju stupiti na snagu tek početkom 2017. godine.

Holy: Nema strateškog pristupa

Holy je kritična i spram samog zakona, a glavni problem vidi u nedostatku strateškog pristupa države obnovljivim izvorima energije, "ubacivanju" interesnih skupina, pa i "mafije" u poslove na tom polju. Od toga nisu slobodne ni zemlje EU, kaže Holy i spominje primjere iz Češke i Italije.

Zastupnica upozorava i na složene procedure, koje, priznaje, zakon hoće malo pojednostaviti, ali ne dovoljno.

Predloženi zakon povećava birokraciju, tvrdi Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca, koji prenosi i bojazan da će zakon promijeniti investicijske uvjete za već pokrenute projekte.

Škrtić to odlučno odbacuje, a za sam zakon kaže da slijedi europske direktive kojima se promiče veća uporaba energije iz obnovljivih izvora i povećana energetska ucinkovitost.

Škrtić: Veća sigurnost nositeljima projekata

Predloženim se zakonom uređuje planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora, međunarodna suradnje u tom području itd.

Zakon, kaže Škrtić, pruža veću sigurnost nositeljima projekata i investitorima koji ulažu u projekte iz obnovljivih izvora energije, osigurava veću transparentnost oko realizacije projekata, regulira otkup energije iz postrojenja do 500 kilovata (kW) koja svojom proizvodnjom namiruju vlastite potrebe za električnom energijom, a tek višak isporučuju u elektroenergetsku mrežu.