Otkrivamo koliko je Hrvatska stvarno zaradila ulaskom u EU
Foto: Hina/Index
SLUŽBENI podaci Nacionalnog fonda preko kojeg se obavljaju sve transakcije s Europskom komisijom, pokazuju da je Hrvatska ostvarila pozitivnu razliku od ulaska u EU. Usporede li se uplate i isplate iz EU proračuna od 1. srpnja 2013. do danas, neto efekt je oko 290 milijuna kuna ili 38,5 milijuna eura.
Međutim, životni standard građana RH ulaskom u EU samo se dodatno pogoršao. Nestalo je 35 tisuća radnih mjesta, a zajedno s nezaposlenošću konstantno nam raste javni dug države, broj ovrha, dok kamate na kredite nisu smanjene, ali nam je zato smanjen kreditni rejting. Zapravo jedino tko je itekako zaradio su hrvatski europarlamentarci koji mjesečno zarađuju osam tisuća eura.
No, unatoč svim negativnim pokazateljima, Vlada je u odgovoru za Index zaključila da je napravila velik iskorak u korištenju EU fondova, što je tvrde, razvidno po svim mjerilima uspješnosti – po tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko je isplaćeno, kao i po tome koliko ih je vraćeno u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima.
"Tako smo u 2013. u plusu za 136 milijuna kuna, dok smo u prvom dijelu ove godine, u pet i pol mjeseci, ostvarili višak od 740 milijuna kuna. Isti se trend, a prema trenutnim pokazateljima očekuje i u cijeloj 2014. godini iako je, prema iskustvima drugih zemlja članica, početak novog financijskog razdoblja uobičajeno obilježen nižom razinom iskorištenih sredstava", kažu u Vladi.
EU će financirati Pelješki most i terminal za plin na Krku?
Kao prednosti od članstva u EU navode mogućnost da se iz EU fondova financiraju toliko dugo očekivani Pelješki most i terminal za tekući ukapljeni plin u Omišlju, no kad bi se to konačno moglo ostvariti nije poznato.
"Hrvatska je uvrštena na energetsku kartu Europe kroz priključenje projektu Jadransko-jonskog plinovoda, a terminal za tekući ukapljeni plin u Omišlju uvršten je na popis prioritetnih projekata EU, čime je otvorena i mogućnost financiranja iz EU fondova.
Projekt Pelješkog mosta ocijenjen je u Bruxellesu kao najbolje rješenje za povezivanje juga s ostatkom zemlje, a i njegovo se financiranje očekuje najvećim dijelom iz EU fondova. Sada radimo na ispunjavanju uvjeta za ulazak u Schengenski prostor što će zaokružiti članstvo Hrvatske u EU", stoji u odgovoru Vlade.
U Vladi su uvjereni kako će se u narednim godinama povećati industrijska proizvodnja i izvoz, a s time će naglašavaju rast i zaposlenost.
I dok ističu kako je izvoz u prva tri mjeseca 2014. u odnosu na prva tri mjeseca 2013. veći za 8,5 posto, od čega je prema članicama EU porastao za 12,5 posto, ne spominju kako je u istom razdoblju u Hrvatskoj za čak četiri puta povećan uvoz mlijeka, a znatno je porastao i uvoz mesa što dovodi stočare do propasti.
"Korist od prve godine članstva imali su i hrvatski poduzetnici koji su dobili slobodan pristup zajedničkom tržištu. Statistički podaci govore da je izvoz u Europsku uniju povećan, što je važno jer će i oporavkom tržišta Europske unije, rasti i hrvatski izvoz. A upravo je rast izvoza ključan za rast zaposlenosti i domaće proizvodnje, pa tako i BDP-a", kažu u Vladi.
"Nismo dirali mirovine"
Ističu kako se koristi ogledaju u većoj dostupnosti EU fondova za financiranje razvojnih potreba Hrvatske, te u mogućnostima plasmana hrvatskih proizvoda na tom jedinstvenom tržištu, slobodnom kretanju ljudi u zemljama članicama, pa i onim najvidljivijim koristima poput jeftinijeg roaminga.
Hrvatska tvrde, aktivno sudjeluje u zajedničkoj zaštiti europskih kulturnih dobara pa je tako u prvoj godini našega članstva usvojena odluka Europske komisije (EK) po kojoj će 2020. jedan od hrvatskih gradova nositi titulu europske prijestolnice kulture.
U Vladi posebno naglašavaju kako se brinu o socijalnim potrebama građana pa su tako, kažu, jedni od rijetkih u EU koji nisu dirali mirovine.
"Vlada ni u proceduri prekomjernog deficita nije pristala na radikalnu štednju bez brige za socijalne potrebe građana. Tako smo se pozicionirali među države članice koje vode računa o balansu između štednje i rasta. Zahvaljujući tome Hrvatska je jedna o rijetkih članica u kojoj mirovine nisu smanjene niti za kunu", stoji u odgovoru Vlade.
Što se tiče sredstava iz pretpristupnih fondova prema podacima Nacionalnog fonda, Hrvatska je od 1,566 milijardi eura dodijeljenih sredstava pretpristupnih fondova prve generacije, programa IPA i strukturnih instrumenata, dosad ugovorila 1,015 milijardi eura ili 65 posto svih tih sredstava koja su nam bila na raspolaganju, a isplaćeno je više od 653 milijuna eura ili oko 42 posto dodijeljenih sredstava.
"U mandatu ove Vlade, u protekle dvije i pol godine, ugovoreno je preko 501 milijun eura, što kroz IPA, što kroz strukturne fondove, dok je isplaćeno 285 milijuna eura. Početkom 2012. bili smo na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, a danas smo na 78 posto. Za ilustraciju u prethodne 4 godine HDZ-ove vlasti, ugovoreno je 247 milijuna eura, a isplaćeno 127 milijuna eura", kažu u Vladi.
Jeftiniji roaming jedina konkretna prednost
Tvrde kako su smanjili i automatski opoziv sredstava, u 2011. godini on je iznosio 39 milijuna eura, u 2012. 15 milijuna eura, u 2013. je smanjen na 4,9 milijuna eura dok u ovoj godini, tvrde, neće biti povrata u EU proračun.
"Napominjemo kako ćemo o konačnom rezultatu povlačenja sredstava iz EU fondova za financijsko razdoblje 2007.-2013. moći govoriti nakon 2016. jer po pravilu N+3 sve započete projekte možemo provoditi do kraja 2016. godine, a realno je da će oni do tada biti završeni", kažu u Vladi.
I dok bi se iz njihovih odgovora mogao steći dojam da u Hrvatskoj od ulaska u EU sve ide kao po špagici, realnost je bitno drugačija, što smo uostalom i naveli na početku teksta nabrajajući čimbenike koji pokazuju kako se dodatno pogoršao životni standard građana.
S druge strane građani su svjesni da su obećanja političara sve samo ne realna, a to da će nam EU financirati Pelješki most i terminal za plin u Omišlju samo su navedene kao mogućnosti, a na Vladi je tek da te mogućnosti iskoristi. Hoće li za to imati dovoljno sposobnosti ostaje nam za vidjeti.
Kako god bilo, jedino što nas konkretno može veseliti je da ne moramo vaditi putovnicu za putovanja po EU i možemo jeftinije telefonirati. Ta saznanja itekako će dobro doći za 304 tisuće nezaposlenih, kao i velikom broju onih s najmanjim plaćama koji ne mogu otići ni na more (osim sezonski raditi), a kamoli putovati po EU i telefonirati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati