Foto: Youtube, Getty images

PRIJE 29 godina dogodila se jedna od najvećih nuklearnih katastrofa u povijesti čovječanstva - ona u Černobilu. Ukrajina danas još jednom obilježava njenu godišnjicu.

U jedan sat i 23 minute iza ponoći, točno u vrijeme eksplozije reaktora, stotine ljudu su položili cvijeće i upalili svijeće u podnožju spomenika žrtvama Černobila u Slavutiču, mjestu na oko 50-ak kilometara od nuklearke koje je izgrađeno nakon nuklearnog incidenta za zaposlenike.

Predsjednik Petro Porošenko stigao je danas u Černobil kako bi odao počast žrtvama i preispitao kako se vode radovi na izradi novog zaštitnog čeličnog sarkofaga za reaktor 4 koji je ekspolodirao 26. travnja 1986. i zagadio veliki dio Europe, a najviše Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.

"Zahvaljući deblokiranim sredstvima međunarodne zajednice, nadamo se dovršiti izradu tog novog sarkofaga kako bi zauvijek zaštitili svijet od radijacije iz Černobila", kazao je Porošenko.

U 1.23 došlo do eksplozije

Do eksplozije na četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Lenjin došlo je u noći 26. travnja 1986. godine, u 1.23 sati. Uzrok nesreće je bio loš eksperiment, kojem su se mnogi od operatera u elektrani usprotivili, ali on je ipak proveden. Cilj testa je bio utvrditi mogu li turbine u fazi gašenja proizvesti dovoljno energije da pokrenu vodne pumpe o kojima ovisi rad samog nuklearnog reaktora. Naglo smanjenje snage reaktora, a potom njeno drastično povećanje, doveli su do eksplozije.

U eksploziji nuklearnog reaktora poginula su dva radnika elektrane koja se zvala Memorijalna elektrana Vladimir Iljič Lenjin, a narednih dana od posljedica radijacije još 28 osoba.

Do eksplozije je došlo zbog pregrijevanja nuklearnog reaktora, kada je u atmosferu oslobođena radijacija sto puta veća od one oslobođene u Hiroshimi i Nagasakiju. Tadašnje sovjetske vlasti danima su prikrivale nesreću, a prvi koji su zabilježili opasno visoku razinu radijacije nad Europom bili su švedski znanstvenici.

Odmah nakon eksplozije oslobođen je radioaktivni oblak veličine 150.000 četvornih kilometara, koji je prekrio Ukrajinu, Bjelorusiju i dio Rusije, a narednih dana vjetrom je nošen ka Europi.

U prvim danima nakon nesreće evakuirano je 350.000 ljudi, ali je 5,5 milijuna ljudi ostalo živjeti u tom poručju. Prema podacima ukrajinske vlade, do sada je umrlo više od četiri tisuće ljudi koji su sudjelovali u sanaciji terena, a više od 100.000 je do sada umrlo od posljedica radijacije, najviše od raka štitnjače.

Projekt izrade novog golemog sarkofaga od 20.000 tona čelika trebao je biti dovršen ove godine, ali se odgađa do studenoga 2017. jer su troškovi s 800 milijuna eura narasli na 2,5 milijarde eura. Projekt vodi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Preko 40 vlada i Europska komisija obvezale su se novčano pomoći da se "zapečati" 100 tona uranija i jedna tona plutonija koje se još uvijek nalaze u Černobilu.

"Ako zemlje prepoznaju prirodu problema u Černobilu i njegovu važnost za sigurnost ljudi u Ukrajini ekološku sigurnost u Europi, ima nade da se na donatorskoj konferenciji 29. travnja namakne novac koji nedostaje", kazao je Anton Usov, glasnogovornik EBRD-a.

Usprkos apokaliptičnoj katastrofi, nuklearka u Černobilu nastavila je proizvoditi struju, a konačno je zatvorena 2000.

Istraga tragedije je dala različite rezultate. Prema prvom izvješću, objavljenom u kolovozu 1986. godine, nesreća je bila isključivo rezultat ljudske pogreške, no prema onom iz 1991. godine, do nesreće je došlo zbog dizajna samog reaktora.

Stvarne posljedice katastrofe su nemjerljive

Prema izvješću Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2005. godine, u černobilskoj nesreći je izravno stradalo 56 osoba. Prema podacima UN-a, još 4.000 ljudi je život izgubilo zbog posljedica izlaganja radioaktivnosti.

Međunarodna agencija za istraživanje raka procjenjuje da bi do 2065. godine diljem Europe od posljedica černobilske katastrofe od raka moglo umrijeti oko 16.000 osoba.

Greenpeace je 2006. godine dao procjenu kako bi konačan rezultat černobilske katastrofe mogao biti ukupno oko 250.000 slučajeva oboljenja od raka, od čega 100.000 s fatalnim posljedicama.

"Razglednice iz Pripjata"

Pripjat u Ukrajini grad je u kojem su živjeli radnici zaposleni u nuklearnoj elektrani Černobil i koji je od katastrofe 1986. u potpunosti napušten.

Dosad smo već u nekoliko navrata imali priliku vidjeti kako izgleda ovaj grad duhova, mjesto u koje se život neće vratiti još dugi niz godina, a svoj doprinos tomu sad je dao i filmaš Danny Cooke koji je snimio grad, ulovivši tako sablasne prizore propadanja.

Svoj kratki video nazvan "Razglednice iz Pripjata" on je snimio radeći za CBS segment o Černobilu, a u njemu i iz zraka (dijelovi su snimljeni kamerom zakačenom za dron) možete vidjeti što je ostalo od grada koji je opustošen nakon nuklearne katastrofe koja se zbila prije gotovo 30 godina.

Nekoć je Pripjat bio dom 50.000 ljudi, a kako danas izgleda pogledajte u videu.

Postcards from Pripyat, Chernobyl from Danny Cooke on Vimeo.

"Černobil je jedno od najzanimljivijih i najopasnijih mjesta koja sam vidio. Nuklearna katastrofa, koja se dogodila godinu dana nakon što sam rođen utjecala je na toliko puno ljudi, uključujući i moju obitelj koja je živjela u Italiji. Ne mogu ni zamisliti koliko stravično je to iskustvo bilo tisućama lokalaca koji su evakuirani", poručio je Cooke te dodao: "Za vrijeme posjeta upoznao sam jako puno fascinantnih ljudi. Napušten Pripjat je jedno tako mirno, a istovremeno i uznemirujuće mjesto. Vrijeme je stalo i sjećanja o događanjima iz prošlosti lebde oko vas".