Vanjskotrgovinski višak robne razmjene EU-e u prvih 11 mjeseci 2014. dosegnuo 11,4 mlrd. eura

Vanjskotrgovinski višak robne razmjene EU-e u prvih 11 mjeseci 2014. dosegnuo 11,4 mlrd. eura

Ilustracija: freeimages.com

REZULTAT robne razmjene EU-e s inozemstvom u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio je 11,8 milijarde eura i bio je osjetno slabiji nego godinu dana ranije kada je iznosio 43,7 milijardi eura, ali znatno bolji nego u razdoblju od prvih deset mjeseci kada je iznosio samo 0,9 milijardi eura. Naime prema prvim je rezultatima, u studenom ostvaren najviši suficit na mjesečnoj razini i to u visini od 10,5 milijardi eura. Kumulativni je pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini zaključno sa studenim, usporen u odnosu na prethodno razdoblje (na 2,4%), dok je pad vrijednosti uvoza lagano dinamiziran na 0,5%.

Cijene nafte i plina znatno utjecale na robnu razmjenu

Na takvo, ali i na ukupno kretanje robne razmjene EU u prošloj godini, znatno je utjecalo kretanje cijena energije i dijela sirovina na globalnom tržištu. Naime, prema podacima Eurostata, u prošloj godini su godini cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja na godišnjoj razini smanjene za 9,6%, pri čemu su cijene sirove nafte pale za oko 9%, plina za oko 14% (podaci za Njemačku), a metalnih ruda za oko 12,6%. Pale su i cijene naftnih derivata za oko 7% te električne energije za 15%. Kako se najizraženiji pad kod nafte bilježio upravo krajem godine tako je i njegov utjecaj na kretanje trgovinske bilance bio najveći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na strukturu izvoza i uvoza po grupama proizvoda također su utjecala ovakva kretanja pa je najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen kod grupe ostalih proizvoda, najvećim dijelom zbog znatno manjeg izvoza plemenitih metala u Švicarsku, i kod energenata. Istovremeno su kod uvoza energenti i sirovine bile jedine dvije grupe proizvoda čija je vrijednost uvoza smanjena. Posebno energenti čiji je uvoz smanjen za 10,7%, odnosno za čak 49,5 milijardi eura.

Najveći pad uvoza zabilježen kod Rusije

Takva su kretanja značajno utjecala i na strukturu uvoza po zemljama pa je najveći pad vrijednosti zabilježen kod Rusije, koja je najveći dobavljač energenata EU, te kod Norveške, također velikog izvoznika sirove nafte. S druge strane, najveći je rast zabilježen kod uvoza iz Kine koja je zadržala titulu najvećeg izvoznika u Europsku uniju. Vrijednost je izvoza istovremeno najviše smanjena prema Švicarskoj te prema Rusiji. Prema Švicarskoj zbog navedenih plemenitih metala, a na smanjenje izvoza u Rusiju utjecale su uvedene sankcije kao i pad vrijednosti rublje. Uslijed toga došlo je do pada vrijednosti izvoza kod gotovo svih skupina proizvoda, a najveći pad zabilježen je kod strojeva i transportne opreme.

"Suficit robne razmjene EU28 u prvih 11 mjeseci 2014. godine dosegnuo je 11,4 mlrd. eura, tek četvrtinu vrijednosti suficita iz istog razdoblja 2013. godine, što je bila posljedica smanjenja vrijednosti robnog izvoza. Pad cijena energije i nekih sirovina na svjetskom tržištu, posebice pred kraj 2014. godine, je kroz smanjenje vrijednosti uvoza ipak utjecao na pozitivnu trgovinsku bilancu EU“, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara