Foto: Adriatic institut

NAJNOVIJE članice NATO saveza, Albanija i Hrvatska zemlje su u kojima je korupcija do te mjere uznapredovala da je 100 milijuna dolara koje su članice EU i SAD poslale za borbu protiv korupcije potrošene uludo, pišu u najnovijem osvrtu suosnivači Adriatic instituta za javnu politiku, Nataša Srdoč i Joel Anand Samy.

"U petak, 21. siječnja, tijekom prosvjeda zbog velike razine korupcije u svojoj zemlji, troje Albanaca izgubilo je život ispred vladinog sjedišta u Tirani. Albanija se priprema za novi val prosvjeda ovaj tjedan. U Hrvatskoj je raširena korupcija već odavno potkopala slobode i sigurnost građana i utjecala na ekonomski oporavak zemlje. Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader i dalje je u zatvoru u Salzburgu, i odbija biti izručen, a premijerka Jadranka Kosor je u međuvremenu odabrala strategiju ciljanja na korupciju na visokoj razini i konsolidiranja svoje pozicije za izbore 2011. godine, radije nego da se koncentrira na stvaranje nezavisnog sudstva", navodi se.

Ulaganja bez rezultata

Od godine 1995. zapad je u jugoistočnu Europu godišnje ulagao šest milijardi eura, a da nije došlo ni do kakvih vidljivih rezultata. Hrvatska je primila ukupno 500 milijuna eura američkog novca, a Albanija oko 667 milijuna za reforme. Ove godine je EU odredila nekoliko stotina milijuna eura za hrvatske reforme, a obećala četiri milijarde eura kad se Hrvatska pridruži, napominju Srdoč i Anand.

Ti su novci očigledno završili u "balkanskoj crnoj rupi", a nezakonito obogaćivanje političara i njihovih  prijatelja u Hrvatskoj, BIH i drugim zemljama postalo je balkanski trend. Građani regije preispituju ulogu NATO-a i EU, i to je jedna od negativnih posljedica, dodaju, a podsjećaju i na ključne uvjete koje zemlje članice EU i NATO saveza moraju ispunjavati, među kojima su vladavina prava i neometano funkcioniranje slobodnog tržišta ključni.

Reforme

Adriatic institut stoga predlaže sljedeće korake kako bi se postigli stvarni rezultati.

1. Potrebna je strateška revizija najnovijih članica NATO saveza, kao i ozbiljno provjeravanje sudstva i nereformirane postkomunističke vojske i obavještajnog sustava u Hrvatskoj i Albaniji. Također je potrebno pozabaviti se problemom opće raširene korupcije, slabe zaštite imovinskih prava u regiji, te pokušaja kontroliranja slobode medija.

2. Inicijativa koju predlažu Maurice McTigue i Srdoč govori o dvostrukom pristupu jačanja vladavine prava. On bi se sastojao u stvaranju suda za rješavanje korupcije na visokoj razini, a pomoć hrvatskim sucima davali bi stručnjaci i suci iz zemalja u kojima je vladavina prava norma. Ilegalno stečena sredstva bi se oduzimala.

Pri svemu tome ključnu ulogu mogle bi odigrati zemlje članice NATO saveza i EU, koje bi savjetima i uvjetovanjem reformi pomogle Albaniji i Hrvatskoj da se stvore jake demokracije, u kojima je micanje korumpiranih političara s vlasti lagana stvar.