Foto: FAH

MOĆNI Agrokor, najveća hrvatska i regionalna kompanija, zbog prevelike zaduženosti koju ne prati odgovarajući rast poslovnih rezultata nalazi se u priličnim problemima. Ovih dana su obveznice tvrtke snažno pale i njima se trgovalo s prinosom od 16 posto što se u financijskim krugovima tumači da je kompanija pred bankrotom.

>> Agrokor dužan više od 25 milijardi kuna kreditorima

>> POTOP OBVEZNICA Prijeti li Agrokoru bankrot?

>> Marić o Agrokoru: "Ne vjerujem da će doći do bankrota"

>> Plenković nahvalio sto dana vlade pa se raspričao o Agrokoru, ustašama, partizanima i Ini

Ministar Marić, koji je i sam donedavno bio Agrokorov direktor pokušava javnost uvjeriti da nema razloga za brigu. No činjenica je da povjerenje u tvrtku Ivice Todorića gube i one kojima je to ključni posao, rejting agencije koje su im snizile ionako loše ocjene i da im investitori sve manje vjeruju.

O budućnosti Agrokora, opcijama koje su pred Todorićem i utjecaju na hrvatsko gospodarstvo razgovarali smo s ekonomskim konzultantom Damirom Novotnyjem, kao i aktivistom Teodorom Celakoskim, koji je među prvima ukazivao na spregu Ivice Todorića i vlasti.

Agrokor mora nešto radikalno poduzeti da bi izbjegao financijski kolaps, kaže konzultant Novotny. Kako je riječ o ogromnoj kompaniji s oko 60.000 zaposlenih i 6 milijardi eura prihoda, procjenjuje da banke koje su ih financirale neće dozvoliti dramatičan razvoj događaja.

Banke će natjerati Agrokor na burzu

"Činjenica je da su prezaduženi, radi se o više od 5 milijardi eura duga i teško se mogu nositi s velikim kamatama koje plaćaju i prinosi na obveznice su veliki i oni se sve teže mogu pokrivati iz EBITDA. Banke će isprovocirati Agrokor da izađe na tržište kapitala i pronađe investitore kako bi smanjili dugove. Banke ne mogu i ne žele same ulaziti u vlasničku strukturu", rekao je u razgovoru za Index.

Smanjivanje broja zaposlenih smatra neminovnim, napominje da se u Agrokoru to nije događalo nego da su oni dapače povećavali broj zaposlenika. "Nije se išlo toliko na produktivnost i tu je po meni 20 posto ljudi viška, pogotovo u trgovini. A nema izlaza nego restrukturiranje ako žele da 80 posto mjesta ostane," smatra.

Bez obzira što se proširio izvan granica Hrvatske i preuzeo slovenski Mercator, Agrokor je dotukla oštra konkurencija. Tržišni takmaci Konzuma i Mercatora su produktivni i izrazito efikasni, posebno se tu ističe Schwartz grupa, vlasnik Lidla i Kauflanda, a potom i Spar i Aldi.

"Protiv takvih igrača se teško boriti. Schwartz grupa se desetljećima samofinancirala bez kredita. Onda su krenuli prema bankama i otvorili bilance koje su jako dobre, zbog čega im EBRD i europske banke daju vrlo povoljne kredite. Naprosto puno su im manji rizici, nego Agrokoru", objašnjava visoke troškove po kojima se Todorić zaduživao.

Hoće li cijeli Agrokor na burzu ili samo dio, i koji?

Novotny smatra da bi se Agrokor trebao riješiti maloprodajnih lokacija koje ne ostvaruju dovoljan promet odnosno marže. "Neodrživo je imati toliko dućana. Schwartz jako pažljivo bira lokacije i ima strategiju da na početku sagradi lošije montažne objekte, pa ako imaju dobar promet rade bolje. Mercator i Konzum imaju puno loših lokacija koje ne mogu opravdati svoje postojanje", kazao je.

Hoće li mu izlazak na burzu kroz javnu ponudu dionica odnosno IPO, o kojem se već dulje špekulira, biti spas, pa će zauzvrat Todorić morati prepustiti značajniji dio vlasništva? Hoće li cijeli Agrokor izaći na burzu ili samo objedinjeni prehrambeni dio ili pak maloprodajni dio?

Indexov sugovornik smatra da se u Hrvatskoj slabo možete zaraditi na primarnoj proizvodnji hrane.

"Nisam optimističan što se tiče prehrambenog biznisa. U Hrvatskoj slabo ide biznis s hranom iz primarne poljoprivredne proizvodnje. Belje je neprofitabilno, to je zabluda da se tu može zaraditi velik novac. Kao i njihovih 600 hektara vinograda. Jer koliko su god njihove površine velike, one su premale za ratarsku proizvodnju u odnosu na svjetsku konkurenciju. Zato bi im bilo mudrije naći strateške ulagače za hranu. Recimo, zna se da Nestle hoće Ledo", navodi.

Njemu je puno izglednije da se formira holding s maloprodajnim kompanijama Konzuma, Mercatora i Idee. "To bi možda moglo privući institucionalne investitore, kažem možda jer su marže niske. To bi moglo potrajati i nekoliko godina, a banke će u međuvremenu reprogramirati dugove", procjenjuje.

No osim IPO-a za maloprodajni dio kompanije, ne bi ga iznenadio ni drugačiji scenarij: da ga preuzmu neki strani lanci poput Spara ili Tesca.

Hrvatski dobavljači u problemima bez Todorića?

Na pitanje hoće li promjenom vlasničke strukture hrvatski dobavljači izgubiti dosadašnji položaj, Novotny ocjenjuje da bi moglo biti promjena. "Cijene koji su držali Konzum i Mercator su neodržive. Mercatorovi slovenski dobavljači su tamo uživali u visokim i nekonkurentnim cijenama. Mercator je prodavao ulje po 2 eura dok je tržišna cijena bila 1 euro. Isto je bilo s Konzumom i nekim hrvatskim dobavljačima, primjerice čokolade ili mesa", upozorava.

Napominje da iako Lidl želi u svom nabavnom lancu imati i domaće proizvođače, zbog nižih troškova transporta, ipak ima i svoje međunarodne tvornice čiju robu plasira.

Zato bi se, procjenjuje ovaj konzultant, hrvatski proizvođači naviknuli na Todorića, ipak mogli naći u problemima. "Nije Ina strateška hrvatska kompanija nego Agrokor. Ne mora kompanija biti državna da bi bila strateška, tako je recimo BMW u Njemačkoj privatni i izrazito važan za nacionalnu ekonomiju," objašnjava svoju tezu da bi promjene u vlasništvu mogle utjecati i šire na ekonomiju.

Todorić kao simbol promašenosti hrvatske tranzicije

Za komentar oko Agrokorovog financijskog kolapsa zamolili smo aktivista Teodora Celakoskog. On je godinama upozoravao na spregu Todorića i politike, bio je jedan od sudionika performansa pred Kulmerovim dvorima. Stotinu aktivista tamo je došlo zatraživši smještaj u hotelu, da bi se naravno ispostavilo da pristup ima samo obitelj Todorić, kojima je ta oznaka poslužila za gradnju u podsljemenskoj zoni.

"Nije Todorić problem, nego politika. Mi smo se fokusirali na Todorića jer je bio jedan od najizraženijih simbola promašenosti tranzicije u Hrvatskoj. To čak nije ni crony kapitalizam nego dublji sistemski problem, to je ekosustav u kojem se simulira da postoji tržište, a zapravo samo postoji deal", objašnjava u razgovoru za Index Celakoski.

Pitali smo ga, bi li ga iznenadilo da Agrokor u duhu slogana "too big to fail" i u ovom trenutku zatraži i formalnu pomoć države. Uostalom godinama je primao izdašne državne poticaje, a početkom godine državni HBOR već mu je dodijelio za četiri tvrtke iz koncerna 378 milijuna kuna.

"Trebalo bi ga skidati s aparata koji se zove država, ali to ne može biti nagli proces. Jer one koje on eksploatira mogli bi biti najneposrednije žrtve. No s druge strane, ne bi smjeli biti ucijenjeni kao društvo," zaključio je.