Foto: Hina

TURSKI predsjednik Recep Tayip Erdogan, koji vodi kampanju za referendum 16. travnja u svrhu proširenja predsjedničkih ovlasti, u nedjelju popodne optužio je Nizozemsku da se ponaša kao "banana republika", a Europu prozvao za šutnju.

To je bio samo nastavak višednevnog sukoba turskog lidera i zemalja EU, a koji je eskalirao nakon što su neke zemlje, primjerice Njemačka i Austrija, zabranile skupove turskih emigranata. Nizozemska je otišla korak dalje i Erdoganovu ministricu udaljila iz zemlje, a danski je premijer svog turskog kolegu uredno zamolio da ne dolazi u ranije zakazani posjet.

No, u ovom diplomatskom ratu stvari bi se lako mogle oteti kontroli, a Turska ima itekako jak adut u ruci. Podsjetimo, od prošle godine na snazi je sporazum između EU i Turske o migrantima, po kojem velik broj izbjeglica i migranata s Bliskog istoka ostaje u Turskoj. Prije nekoliko dana, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je kako bi sporazumi s EU, uključujući i dogovor o migrantima, mogli postati upitni ukoliko EU ne implementira viznu liberalizaciju za Tursku. Kriza koja je u međuvremenu eskalirala, još je ozbiljnija.

Turska trenutno na svom teritoriju, u zamjenu za milijarde eura, drži milijune migranata i izbjeglica. Erdogan je već više puta EU-u prijetio puštanjem migranata u Europu, a ako bi to zaista napravio, teško je i zamisliti kakav bi to utjecaj imalo na Europsku uniju.

Ako Erdogan zaista pusti milijune izbjeglica prema Europi, Hrvatska će biti jedna od zemalja koje će se naći na putu brojnim migrantima.

Šterc: Te prijetnje nisu isprazne

Demograf Stjepan Šterc smatra kako Erdoganove prijetnje nisu isprazne.

"Ta priča neće tako jednostavno završiti i sigurno je da o tome treba ozbiljno razgovarati. Pitanje migracija i njihovo usmjeravanje prema Europi bit će jedno od ključnih u doglednoj budućnosti", kaže Šterc za Glas Slavonije.

Dodaje da se, s obzirom na specifičnost, dužinu i otvorenost svoje granice prema susjednim zemljama, Hrvatska gotovo ne može ozbiljnije postaviti kao, primjerice, Slovenija i Mađarska. Smatra kako je to pitanje organiziranosti samog MUP-a.

“Ne znam kakva je ona, no po onome što se vidi prema van i što se može iščitati iz izjava, komentara i analiza, ne čini mi se da je to postavljeno na strateškoj razini ozbiljnosti kao u zemljama koje se nalaze sjevernije od Hrvatske”, zaključuje Šterc.

Politolog Vedran Obućina, specijaliziran za islamski svijet, kaže kako se prije svega radi o uobičajenom Erdoganovu populizmu, koji je najviše usmjeren na njegove birače u vezi s predstojećim referendumom, a ne toliko o poruci Europi.

"Ako bi se hipotetski, s ljepšim vremenom, i dogodilo da dođe do kretanja stanovništva, mislim da će ono opet biti nalik na ono prethodno, kada su se te skupine grupirale na grčko-makedonskoj granici. A i tada to neće biti tako organizirani protok ljudi kao prije dvije godine. Ako do toga dođe, to bi dovelo do teških političkih posljedica na cijelom Balkanu, prije svega u Makedoniji, kao dodatna točka u tamošnjem kaosu. S obzirom na to da Makedonija nema vladu, predsjednik bi trebao uvesti izvanredno stanje. Srećom, ni jedna strana tamo nema snage za ratni sukob. To se može odraziti i na predsjedničke izbore u Srbiji, a bugarska vlada ima određene simpatije prema Rusiji, što bi Erdogana moglo spriječiti u otvaranju granice prema Bugarskoj. A ilegalni prelasci mogli bi ostati na razini na kojoj ih ima i sada", zaključuje Obućina.