Ako stvarno nestane kave na svijetu, posljedice će biti puno ozbiljnije nego što se na prvu čini
Foto: 123rf
PREMA izvještaju Klimatološkog instituta Australije, ako bi se trenutno pogoršanje u klimatskim uvjetima nastavilo, globalno zatopljenje bit će zaslužno za 50-postotno smanjenje proizvodnje kave do 2050. godine, što će dovesti do potpunog nestanka stabljika kave do 2080. godine.
"Postoje snažni dokazi da rastuće temperature i promijenjeni uzorci padalina već sada utječu na prinose, kvalitetu, štetočine i bolesti, što značajno utječe na ekonomsku sigurnost u nekim regijama koje se gospodarski oslanjaju na proizvodnju kave", stoji u izvještaju.
Osim činjenice da bi kavopije mogli ostati bez omiljenog napitka, posljedice nestašice kave mogle bi biti mnogo ozbiljnije. Što bi se dogodilo da nestane kave objasnili su za Vice američki publicist Mark Pendergrast i povjesničarka s Harvarda Augustine Sedgewick.
Preko 120 milijuna ljudi u više od 70 zemalja oslanja se kavu kako izvor prihoda, a većina od 25 milijuna uzgajivača kave su mali uzgajivači. Samo u Kanadi preko 170,000 zaposlenih povezano je s kavom, u SAD-u taj broj se penje na 1,6 milijuna.
Što bi se dogodilo da sutra nestane kave?
Augustine Sedgewick: "Ljudi bi nekako kompenzirali - vjerojatno energetskim napitcima. Ako možemo sintetizirati hamburger, vjerojatno ćemo moći sintetizirati i kavu".
Mark Pendergrast: "Mnogi bi imali glavobolju, bili bi mrzovoljni. Neki ljudi su čak i povraćali, na sreću to bi trajalo samo nekoliko dana. Vjerojatno bi se ljudi okrenuli sokovima, i unosili bi znatno više šećera".
Mnogi bi ostali bez posla. Što bi se dogodilo s njima?
Augustine Sedgewick: "Ako postoji 150 milijuna ljudi kojima posao ovisi o toj biljci, sigurno bi 149 milijuna njih bilo jako sretno što sutra ne mora na posao. Jer velika većina poslova iz tog sektora je vrlo teška, a uključuje proizvodnju i posluživanje kave".
Peter Giuliano (direktor Speciality udruge kave Amerike):" Nekada sam imao tvrtku za prženje kave, mnoge naše mušterije živjele su u malim gradovima iz Sjeverne Karoline i Virginije koji su izgubili svoju industriju. Netko iz grada bi skupio svu ušteđevinu i otvorio kafić, koji je postao mjesto okupljanja za širu zajednicu".
Sjeverna Amerika samo je jedan dio globalnog lanca prodaje kave. Što s ostatkom svijeta, u kojem se kava uzgaja?
Augustine Sedgewick: "Kada govorimo o plantažama, tamo rade ljudi koji nemaju drugog načina kako bi zaradili za kruh. Odmah bi došlo do gladi".
Kavane i kafići su često mjesta na kojima se ljudi socijaliziraju. Hoće li nestanak kave dovesti do otuđivanja ljudi?
Augustine Sedgewick: "Što su gradovi dana? Većinom kavane i banke. Starbucks je postao mjesto na koje ljudi odlaze kako bi razmišljali u javnosti. Sigurno postoji emocionalna veza između ljudi i kafića. Ako kava nestane ta emocionalna povezanost će poprimiti novu formu".
Peter Giuliano: "Kafići su odlična mjesta za interakciju, mjesta gdje se susreću različite kulture. Ako odete u Etiopiju, odakle je kava potekla, zajednica se okuplja oko tog napitka. To i mi radimo, dijelimo informacije uz kavu".
Kao i svaki usjev, i kava ima utjecaj na okoliš. Što će se dogoditi ako ona nestane?
Mark Pendergrast: "Na prostorima gdje raste kava ne može se uzgajati mnogo toga - na nadmorskoj visini od 900 do 1800 metara. Vjerojatno bi počeli uzgajati više koke. To bi imalo loš utjecaj na ljude koji se bave trgovinom drogom".
Peter Giuliano: "Gotovo svaka aktivnost bila bi lošija od uzgoja kave. Najlakše rješenje bilo bi stočarstvo, koje pak jako pospješuje eroziju tla, zahtjeva sječu šuma..."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati