PROSJEČNO trajanje životnog vijeka za žene u zemljama Europske unije, prema statistici Eurostata, 2012. godine iznosilo je 83,1, dok prosječni muškarac živi 5,7 godina manje, odnosno 77,4 godine. Životni standard se sve više popravlja, pa tako djevojčica rođena 2012. godine, sudeći prema statistikama, može očekivati da će 62,1 godinu živjeti bez ikakvih poteškoća, dok će muškarci rođeni 2012. godine biti zdravi 0,6 godina manje.

 

 

Ipak, onaj crni dio statistike, statistika o smrti prilično bi trebala zabrinuti Hrvatsku. Tako je u cijeloj Europskoj Uniji 2011. godine umrlo nešto manje od pet milijuna ljudi, odnosno umrlo je 964 ljudi na svakih sto tisuća stanovnika EU. U postocima izraženo, umrlo je gotovo 1% stanovnika Unije. Kao uzroci smrti prednjače tri razloga. Najviše ljudi, čak 368 na 100 000 stanovnika, umire od bolesti srca i krvnih žila. Rak je drugi uzrok smrtnosti stanovnika EU, a od njega na sto tisuća stanovnika EU godišnje umire 253 ljudi. Na trećem mjestu su bolesni respiratornog sustava sa 75 umrlih na svakih 100 000 ljudi.

 

Od bolesti srca i krvnih žila, kao glavnog uzroka smrti među stanovnicima EU, 2011. godine umrlo je 1,9 milijuna ljudi, odnosno 38,2% ukupnog broja umrlih. Ono što je prilično loše po Hrvatsku jest činjenica da je najveća stopa smrtnosti zabilježena u zemljama koje su članice Europske Unije postale nakon 2004. godine. Na toj crnoj listi Hrvatska se, nažalost, smjestila jako visoko. Godišnje od bolesti srca i krvnih žila umre preko 500 ljudi na svakih sto tisuća stanovnika Hrvatske. Na ovoj listi prednjače Bugarska i Rumunjska. Primjerice, u Bugarskoj je 2011. godine čak 67,4 % smrti bilo povezano s bolestima srca i krvnih žila, dok je ta brojka u Rumunjskoj tek nešto manja, i iznosi 60,2 %. Osim Rumunjske i Bugarske, među zemljama koje prednjače po broju smrti prouzrokovane bolešću srca i krvnih žila još su tri baltičke zemlje, Mađarska, te kako smo već spomenuli, Hrvatska, pogotovo njen kontinentalni dio.

 

Najmanju stopu smrtnosti, logično, imaju razvijenija područja i veliki gradovi gdje građani mogu očekivati brzu i kvalitetnu medicinsku uslugu. Ipak, po maloj smrtnosti posebno se ističu francuski prekomorski posjedi, pa je tako u francuskom prekomorskom posjedu, Francuskoj Gvajani stopa smrtnosti manja od 55 ljudi na 100 000 stanovnika.

 

 

Iako su posljednjih godina napravljeni veliki pomaci u borbi protiv raka, on je i dalje ostao na visokom drugom mjestu smrtnosti, a 2011. godine u zemljama EU od njega je umrlo oko milijun i dvjesto pedeset tisuća ljudi, odnosno 26,3 % svih umrlih umrlo je od neke vrste raka. I dok je broj umrlih od posljedica bolesti srca i krvnih žila uglavnom opadao od istoka prema zapadu, smrtnost od raka prilično je različita od jednog mjesta do drugog.

 

Tako je, nažalost, najveća smrtnost od raka upravo u dvije hrvatske regije, kontinentalnoj i jadranskoj, a slijede nas Mađari. U Hrvatskoj je tako od posljedica raka 2011. godine umrlo preko 300 ljudi na sto tisuća stanovnika. Sa druge strane, najmanja stopa smrtnosti od raka zabilježena je u Irskoj, na grčkim otocima, na Cipru, u južnoj Španjolskoj te u nekim razvijenijim regijama.

 

Gledajući po vrsti bolesti, u Hrvatskoj najveći broj oboljelih umire od raka koji ima veze s dišnim putevima (bronhi, pluća, dušnik), te raka koji ima veze s probavom (crijeva), a što je u skladu s ostalim zemljama EU gdje također te dvije skupine raka odnose najviše života.
 

Smrtnost od raka prostate

 

Rak prostate, također jedan od većih uzročnika smrti kod muške populacije, 2011. godine odnio je nešto manje od 40 života na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj, dok je rak dojke koban bio za nešto manje od 45 na svakih sto tisuća Hrvatica. Iako Hrvatska tu nije u samom Europskom vrhu, nije ni daleko od toga. Zanimljivo, od raka prostate najviše umiru Šveđani. Smrtnost od raka prostate smanjuje se kako idemo od sjeverozapada na jugoistoku, pa je tako najmanja smrtnost u Rumunjskoj. 

 

Smrtnost od raka dojke

 

Od raka dojke je 2011. godine umrlo 93 000 ljudi, uglavnom žena, iako je zabilježeno gotovo tisuću muškaraca umrlih od ove opasne bolesti. Najveća smrtnost od ove bolesti zabilježena je u Danskoj gdje su 2011. godine umrle 43 osobe na sto tisuća ljudi. Najmanja stopa smrtnosti, s ispod 30 umrlih na sto tisuća ljudi, zabilježena je u Irskoj, Švedskoj, Španjolskoj, Portugalu i Cipru, kao i u Norveškoj i Turskoj. 

 

Bolesti respiratornog sustava najviše se razvijaju gdje se ljudi oslanjaju na tešku industriju i slične poslove koji kao nusprodukt imaju razna štetna isparavanja.  Godine 2011. gotovo 380 tisuća ljudi unutar EU umrlo je od bolesti povezanih s respiratornim sustavom, odnosno 7,8 % od svih umrlih.

 

Prosjek Europske unije iznosio je 75 mrtvih na sto tisuća stanovnika, a bolesti respiratornog sustava najviše pogađaju starije osobe pa je stoga gotovo 90% smrti od ovih bolesti otpalo na ljude starije od 65 godina. 

 

Među zemljama EU, najveća je smrtnost zabilježena u Ujedinjenom kraljevstvu, a s gotovo 13,8% od svih umrlih, Ujedinjeno kraljevstvo praktički je dvostruko iznad EU prosjeka. Najmanja stopa smrtnosti od bolesti dišnih putova zabilježena je na sjeveru Europe, a tu prednjače tri baltičke zemlje, Estonija, Latvija i Litva, te Finska, a među regije s prilično malom smrtnošću spada i Jadranska Hrvatska.