GODIŠNJI pregled rasta za 2015. koji je danas objavila Europska komisija usmjeren je na vraćanje Europe na put održivog zapošljavanja i gospodarskog rasta.

Prijedlogom ambicioznog plana ulaganja za pokretanje najmanje 315 milijardi dodatnih javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedeće tri godine Europa bi trebala potaknuti stvaranje radnih mjesta i poticanje rasta u Europi.

Europska komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. predstavlja ekonomsku i socijalnu politiku koja se temelji na tri glavna stupa: 1. poticanje ulaganja, 2. ponovno zauzimanje za strukturne reforme i 3. postizanje fiskalne odgovornosti.

Poticanje ulaganja: 315 milijardi eura u iduće 3 godine

Od svjetske gospodarske i financijske krize EU je pogodio pad razine ulaganja. Potrebni su zajednički i usklađeni napori na europskoj razini kako bi se zaustavio taj silazni trend, a Europa čvrsto usmjerila na put prema gospodarskom oporavku. Potrebna su ulaganja za modernizaciju sustava socijalne skrbi i financiranje obrazovanja, istraživanja i inovacija, zeleniju i učinkovitiju energiju, modernizaciju prometne infrastrukture i uvođenje proširene i brže širokopojasne mreže.

Prije dva dana Komisija je pokrenula plan ulaganja 315 milijardi EUR za sljedeće tri godine. Ovo ulaganje velikih razmjera temelji se na tri stupa koji se međusobno nadopunjuju: 1. pokretanje sredstava za ulaganja bez stvaranja novog duga, 2. podrška projektima i ulaganjima u ključnim područjima, poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija i 3. uklanjanje sektorskih i drugih financijskih i nefinancijskih prepreka ulaganju.

Ponovno zauzimanje za strukturne reforme: Pojačati konkurentnost

S premještanjem naglaska s rješavanja hitnih situacija uzrokovanih krizom na izgradnju čvrstih temelja za zapošljavanje i rast Europska komisija smatra da je potrebno ponovno se zauzeti za strukturne reforme. Produbljivanje jedinstvenog tržišta predstavlja strukturnu reformu na razini EU-a u pravom smislu riječi, kojom se našim gospodarstvima pomaže u modernizaciji, a Europi u nastojanjima da postane konkurentnija i privlačnija za ulagatelje, smatraju u Europskoj komisiji. Prioriteti uključuju uklanjanje preostalih regulatornih i neregulatornih prepreka u sektorima kao što su energetika, telekomunikacije, promet i jedinstveno tržište roba i usluga.

Na razini država članica Komisija preporučuje usredotočenost na niz ključnih reformi sa sljedećim ciljevima: dinamičnija tržišta rada i rješavanje visokih stopa nezaposlenosti, osiguranje učinkovitosti i primjerenosti mirovinskih sustava i sustava socijalne zaštite, stvaranje fleksibilnijih tržišta proizvoda i usluga, poboljšanje uvjeta za poslovna ulaganja i kvalitete ulaganja u istraživanje i inovacije te učinkovitija javna uprava u cijeloj Europi.

Primjena fiskalne odgovornosti: Manje zadužene zemlje imaju više manevarskog prostora

U postizanju fiskalne konsolidacije postignut je znatan napredak: u tri godine prosječni fiskalni deficiti u EU-u srezani su s 4,5 % BDP-a u 2011. na oko 3,0 % BDP-a u 2014. Smanjenje broja zemalja obuhvaćenih postupkom u slučaju prekomjernog deficita – s 24 u 2011. na 11 u 2014. – odražava ta fiskalna poboljšanja koja su bila od ključne važnosti za vraćanje povjerenja u stabilnost naših javnih financija i za stabilizaciju financijske situacije.

Osiguravanje dugoročne kontrole deficita i smanjenje visokih razina duga i dalje je ključna komponenta u postizanju održivog rasta. Zemlje s više fiskalnog manevarskog prostora imaju više mogućnosti za poticanje domaće potražnje i ulaganja. Potrebni su pravedniji i učinkovitiji porezni sustavi te odlučna borba protiv porezne prijevare i utaje poreza, navode iz Komisije.