RAZDOBLJE višedesetljetne demilitarizacije Europe bliži se kraju. Rat u Ukrajini otkrio je da se više ne može računati na povijesno razdoblje mira na kontinentu, s iznimkom raspada Jugoslavije, ni na bezuvjetno američko financiranje obrane Europe.

Odavno države zapadne Europe ne izdvajaju dovoljno za vojsku, mjereno postotkom BDP-a. SAD desetljećima bezuspješno pokušava uvjeriti ostale članice NATO saveza da izdvajaju barem 2 posto BDP-a za obranu.

Putin je uspio napraviti ono što Amerika nije

Putin je uspio ondje gdje SAD nije, uvjerio je članice NATO-a da povećaju svoje vojne proračune. Prema podacima Svjetske banke, Njemačka još od ujedinjenja nije izdvajala traženih 2 posto za obranu, nekad vojno moćna Francuska većinu 21. stoljeća izdvaja manje od toga, Ujedinjeno Kraljevstvo jedva ispunjava taj kriterij zadnjih nekoliko godina, Španjolska je od početka 90-ih smanjila svoje izdvajanje za vojsku na manje od 2 posto, a slična situacija je u svim članicama.

Proces demilitarizacije zapadne Europe počeo je još i prije raspada SSSR-a i Varšavskog pakta, a čak je i SAD s nekadašnjih 6-9 posto vojnih troškova izraženih udjelom u BDP-u pao na 3 do 5 posto. Ipak, SAD je ostao daleko najveća vojna sila na svijetu te je svojom vojnom moći osiguravao mir ostalim članicama NATO saveza.

Europa se ponovno naoružava

Još od ruske aneksije Krima Europa se ponovno naoružava, a invazija na Ukrajinu je radikalno ubrzala taj proces. Njemački kancelar Olaf Scholz je već nekoliko dana nakon ruskog napada najavio osnivanje posebnog fonda u vrijednosti od 100 milijardi dolara za obnovu njemačke vojske i vojne industrije te da će se izdvajanje za obranu povećati na više od 2 posto BDP-a.

Povećanje izdvajanja za obranu priprema se i u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron najavio veća ulaganja u vojsku uz izjavu da Europa mora "prihvatiti cijenu mira, slobode i demokracije". Povećanje izdvajanja za obranu najavile su još Španjolska, Poljska, Italija, Slovačka i Češka, a ostale članice NATO-a gotovo će sigurno donijeti istu odluku.

Logično, od masovnog povećavanja izdataka za obranu zemalja Europe ponajviše će koristi imati kompanije koje proizvode oružje i vojnu opremu. Dionicama najvećih kompanija trguje se na burzama u Europi i SAD-u, a investitori zbog očekivanog rasta prihoda i poboljšanja financijskih rezultata tih kompanija očekuju rast cijena dionica.

Rast cijena dionica kompanija koje proizvode oružje

Od početka rata u Ukrajini porasle su cijene dionica većina kompanija u Europi i SAD-u koje se bave proizvodnjom naoružanja i vojne opreme, posebno njemačkih.

Cijena dionica Rheinmetalla, kompanije koja, među ostalim, proizvodi glavni tenk njemačke vojske Leopard, od 23. veljače do 21. ožujka 2022. narasla je više od 90 posto. Heckler & Koch, njemački proizvođač pješačkog naoružanja, u istom je razdoblju ostvario rast cijene dionica od 61.1 posto. To su fantastične stope rasta, posebno s obzirom na to da je indeks burze u Frankfurtu bio u padu.

>> Njemačka popustila, nakon dugo godina ipak će dopustiti izvoz oružja Ukrajini

Talijanska kompanija Leonardo, koja proizvodi topove, helikoptere, dijelove za vojni zrakoplov Eurofighter, dronove i brojno drugo oružje, imala je rast cijene dionice od preko 40 posto. Dionice francuske tvrtke Thales Group, koja proizvodi dronove, vojna vozila, radare, raketne sustave, topove, pješačko naoružanje i slično, narasle su više od 35 posto.

Te kompanije su samo vrh, a gotovo sve glavne kompanije europske obrambene industrije ostvarile su rast cijene dionica. To pokazuje očekivanje investitora da će uslijed rasta narudžbi europskih država doći do sve boljih financijskih rezultata tih kompanija i još većeg rasta cijena.

Trenutni rast temelji se samo na najavama i prognozama radikalnog povećanja vojnih proračuna Njemačke, Francuske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih članica NATO saveza.

Posebno se očekuje rast njemačke vojne industrije, koja se do sada ustručavala ulagati u vojsku. Procjenjuje se da je njemačka vojska zastarjela i neefikasna i da joj treba gotovo potpuna obnova. Zbog tog monumentalnog pothvata ponovne izgradnje najvećih vojnih sila, očekuje se da će kompanije u Njemačkoj koje se bave vojnom proizvodnjom profitirati u narednih nekoliko godina.

>> Njemački proizvođač oružja očekuje dobru godinu

NATO ima najveću vojnu industriju na svijetu

Vojske svih članica NATO saveza imaju ujednačene standarde vojne tehnike te se ne radi o izoliranim nacionalnim vojnim industrijama, nego o homogenom tržištu. Većina kompanija u vojnoj industriji članica NATO saveza međusobno surađuje, proizvodno, tehnički, logistički i znanstveno.

Samim time su porasle cijene dionica većine takvih kompanija, ne samo u Europi nego i SAD-u. Zbirno je vojna industrija NATO saveza, koja uz vojnu industriju SAD-a uključuje i onu Njemačke, Francuske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske i drugih članica, daleko najveća na svijetu.

Zajednički su članice NATO saveza odgovorne za više od dvije trećine svjetskog izvoza oružja u razdoblju od 2017. do 2021. Naravno, najveći dio svjetskog vojnog izvoza otpada na SAD, ali od deset najvećih izvoznika oružja u svijetu, šest je članica NATO saveza. Osim SAD-a (39 posto svj. izvoza), veliki izvoznici su Francuska (11 posto), Njemačka (4.5 posto), Italija (3.1 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (2.9 posto) i Španjolska (2.5 posto).

Prilika i za vojnu industriju Hrvatske

Europa se ponovno naoružava, a Hrvatska će kao dio EU i NATO-a sudjelovati u tome. Godišnji izvoz hrvatske vojne industrije iznosi od 100 do 200 milijuna eura. Najveće tržište je upravo SAD, gdje se najviše izvoze puške i pištolji. Osim toga, iz Hrvatske se izvoze bacači granata i granate, snajperi, višecijevni lanseri raketa, kacige i zaštitna oprema.

U katalogu hrvatske vojne industrije, koji je 2019. objavilo Ministarstvo obrane, osim već spomenutog naoružanja, navode se vojna vozila koja proizvodi Đuro Đaković i modernizacija tenkova koju može obavljati ta kompanija, potom rakete, pancirke, strojeve za razminiranje, patrolni brodovi, radarski i drugi elektronički sustavi, radijska oprema i širok spektar IT rješenja.

"Ako želiš mir, pripremi se za rat", poznata je latinska izreka. Nažalost, opet se pokazuje njena istinitost. Rat u Ukrajini poremetio je osjećaj sigurnosti Europljana pa je sasvim očekivano ponovno naoružavanje. Bolje biti spreman jer se u suprotnom dopušta raznim tiranima kao što je Putin da diktiraju sudbinu svijeta.