ANALIZA Raste li zaposlenost u Hrvatskoj?
Screenshot: Aljazeera / Index
NAKON što smo prevladali zabludu o padu nezaposlenosti, s obzirom na to da je to uvelike rezultat iseljavanja i kontinuiranog negativnog prirodnog priraštaja, došlo je vrijeme za razmatranje kretanja zaposlenosti.
Kretanje zaposlenosti je evaluacija javnog upravljanja
Zbog čega je važna ova tema političarima i građanima? Zato što ne postoji važnija uloga javnih politika od zapošljavanja. Najvažnija uloga političara je kroz porast zaposlenosti potaknuti kvalitetniji život građana. Kretanje zaposlenosti je svojevrsna evaluacija javnog upravljanja i programa političkih stranaka. Rast zaposlenosti je važan parametar, a ne toliko nezaposlenost, kako se dosad često mislilo. Stoga analize o nezaposlenosti treba uzimati s rezervom jer je pad tog pokazatelja najvećim dijelom uzrokovan odlaskom radno aktivnog stanovništva u inozemstvo, odnosno na EU tržište. Prvi je problem iz kojih izvora pratiti zaposlenost.
Različiti zavodi znače i različite metodologije prikupljanja podataka
Zavodi koji prikupljaju podatke o kretanjima na tržištu rada imaju različitu terminologiju, definiciju zaposlenosti i svoju metodologiju prikupljanja podataka. Objavljivanje podataka o zaposlenosti različitih zavoda može dovesti do konfuzije i subjektivnog tumačenja. Tome ne pridonose ni priznate greške, kao ova zadnja iz rujna 2017., koja se dogodila Državnom zavodu za statistiku. Zbog toga je Eurostat netočno obračunao podatke prema kojima Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji.
Od tri Zavoda koja prate kretanja na tržištu rada jedino je relevantan Državni zavod za statistiku. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ukazuje na one koje aktivno traže posao i na mjere aktivne politike zapošljavanja. HZZ ne treba uzimati u obzir, kao niti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji prikuplja podatke o osiguranicima. HZMO je najomiljeniji političarima jer osiguranike tumači kao zaposlene osobe, što ni u kojem slučaju nije isto. Broj osiguranika u apsolutnom broju je uvijek veći od broja zaposlenih. Osiguranici tako mogu biti i nezaposlene osobe koje ispunjavaju prava iz Zakona o mirovinskog osiguranju.
Državni zavod za statistiku za analize zaposlenosti koristi dvije metodologije prikupljanja podataka o zaposlenosti (JOOP obrazac i Anketa)
Drugi problem: dvije različite metodologije prikupljanja podataka daju oprečne rezultate. Razlika varira i u stotinu tisuća zaposlenih. Prikupljanje podataka o zaposlenosti preko JOPPD obrazaca podcjenjuje zaposlenost, a Anketa o radnoj snazi ju može precjenjivati.
Iako je riječ podacima iz administrativnih izvora (JOPPD obrasci) koji se moraju još uskladiti i nisu konačni, možemo ih barem uzeti kao tendenciju kretanja zaposlenosti. Zaposlenost prema istima opada iz mjeseca u mjesec, dok istraživanje putem Ankete ukazuje na nešto sasvim drugo.
2. Prikupljanje podataka o zaposlenima putem Ankete o radnoj snazi koja je usklađena sa standardima odnosno smjernicama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization- ILO) ukazuje na porast zaposlenih. Anketa omogućuje usporedivost pojedinih zemalja. Anketa o radnoj snazi definira zaposlenost kao osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad. Pokriva dosta široku populaciju: zaposlenike, samozaposlene i pomažuće članove. Rezultati Ankete o radnoj snazi donose se kvartalno. Na teren izlazi 160 anketara čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora, uzorak je najmanje 5000 kućanstva. S obzirom na to da je riječ o direktnom istraživanju, ono duže i traje. Važnost Ankete je ta što ispravlja administrativne podatke (JOPPD obrasce) koji podcjenjuju zaposlenost.
Koliko je onda zaposlenost službeno porasla?
Pogledajmo kretanja 2017. u usporedbi s 2016. godinom. U prvom kvartalu 2017. broj zaposlenih je porastao za 1.000, a u drugom kvartalu 2017. za čak 26.000 zaposlenih.
Međutim, statistika može skrivati zamke. Kod istraživanja Anketom treba biti svjestan potencijalnih ograničenja. Ograničenja takvog anketnog pristupa istraživanja su sljedeća:
1. najšira definicija zaposlenosti (zaposlena može biti kućanica ili bilo tko tko je nešto radio, a formalno nije zaposlen, npr. ako ste pomagali roditeljima čistiti apartmane tijekom turističke sezone),
2. visoka razina subjektivnosti (na ispitaniku je kako percipira svoj rad),
3. zahvaća sivu ekonomiju (i radi na crno se evidentira kao zaposlenost),
4. reprezentativnost uzorka (uzorak je 5000 kućanstava, a nisu sve županije u Hrvatskoj jednako razvijene),
5. jednosatni rad (dovoljno je samo da sat vremena radite bilo koji posao i vodite se kao zaposlena osoba).
Koji su zaključci analize?
1. Službeno zaposlenost raste i takva će se voditi prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO).
2. Još uvijek ne znamo točan broj zaposlenih, pogotovo ako želimo znati koliko je iznosila prije mjesec dana.
3. Potreban je konsenzus oko nacionalne definicije zaposlenosti.
4. Zašto se ne može znati točan broj zaposlenih ako postoji elektronički sustav evidentiranja zaposlenosti?
*Autor teksta je potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati