54.81.73.2 US
 

ANALIZA Što sad hoće Željka Markić

Piše: R.I.
srijeda, 20.9.2017. 15:30
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

PREDSJEDNICA homofobne vjerske udruge "U ime obitelji" Željka Markić pokrenula je inicijativu po kojoj se manjinski zastupnici više ne bi birali u sabor. Jasno, Željka Markić to ne vidi kao udar na manjince, već kao - borbu protiv korupcije.

"Inicijativa za referendum nije antisrpska, već antikorupcijska, a njen cilj je osigurati reformu hrvatskog izbornog sustava kojom će se podići opća razina poštenja u politici", rekla je Markić sinoć u emisiji Otvoreno.

Taj modus operandi Markić i njenih sljedbenika već je poznat. Kao što ova inicijativa, kako je rekla, nije antisrpska nego antikorupcijska, tako i referendum da se u Ustav unese odredba da je brak zajednica muškarca i žene nije bio usmjeren protiv homoseksualaca, nego za zaštitu tradicionalnih vrijednosti. Baš kao što abortus, kako će reći katolički fundamentalisti, nije zadiranje u prava žena, nego zaštita nerođenih.

Markić pokušava ostaviti dojam da nekog štiti


Željka Markić se, dakle, u širokoj lepezi društvenih tema kojima se bavi uvijek trudi prikazati da nekoga štiti. To što je netko uvijek žrtva je samo nuspojava.

Uopće nije upitno da će nova inicijativa "U ime obitelji" da se manjinskim zastupnicima oduzme pravo izbora u sabor na manjinskim listama naići na plodno tlo. Da se razumijemo i ne lažemo, uspjeh neće biti potpomognut time što prosječni Hrvat želi da se urede prava mađarske i slovačke manjine, već zbog činjenice da će ovim najviše biti pogođeni Srbi. No, to će inicijatori (ne)uspješno demantirati.

O čemu se zapravo radi?


"To, naravno, nije antisrpski referendum. To je antikorupcijski i antitrgovački referendum koji želi osigurati da se u Hrvatskoj napravi jedna reforma izbornog sustava koja će se ticati svih, Hrvata, Srba i kojom se želi povećati opća razina poštenja u politici i osigurati da birači budu oni koji će moći djelovati na političare, svoje predstavnike, na što izravniji način", rekla je sinoć u emisiji Otvoreno Željka Markić.

"Što se tiče manjina, one se u Hrvatskoj nalaze u položaju u kakvom se ne nalaze ni u jednoj zemlji u EU, a to znači da 9,6 posto građana koji pripadaju manjinama imaju osam zagarantiranih zastupnika koji onda mogu odlučivati o svim pitanjima, uključujući pitanje formiranja vlade, budžeta i svega ostalog. Ta priča da je referendum antisrpski je neprihvatljiva, mislim da ona ide u smjeru da se huška javnost na određene ljude jer se usuđuju otvarati ova pitanja", rekla je Markić sinoć u uvodu emisije.

Odakle u cijeloj priči Anto Đapić?

Zanimljivo, sličnu stvar, ukidanje zastupničkih mandata manjincima i prikupljanje potpisa za referendum o tome, prije desetak dana na onoj famoznoj presici su najavili i HOS-ovci, ljuti jer je ploča s ustaškim pozdravom maknuta iz Jasenovca.

"Gospođa Markić i ja nismo se u životu sreli i razgovarali. Ja podupirem njen rad, mi smo podupirali i njen projekt vezan uz brak kao zajednicu muškarca i žene. Ne vidim razloga da se ne nađemo oko zajedničkih interesa", rekao je Anto Đapić.

"Inicijativa koja je pokrenuta od dragovoljaca HOS-a objavljena je još na našoj tiskovnoj konferenciji. A naknadne reakcije iz redova nacionalnih manjina, posebno srpske, aktivirale su naš plan B. Dakle, ja ću biti vrlo konkretan, slažem se s gospođom Markić da treba ići u cjelovitu reformu izbornog sustava. Ali mi smo skloni tome da se ide na jedan pojednostavljen, ali čvrst stav kojim će se jedan relikt ukloniti. Dakle, izborni zakon je krvotok hrvatskog političkog života. Bolestan zub treba iščupati, a to je onaj dio izbornog sustava koji narušava opće biračko pravo", rekao je Đapić.

"Svi građani Hrvatske moraju biti politički Hrvati", dodao je ekstremni desničar u javnosti poznat po plagijatu magistarskog rada.


I Željka Markić je demantirala da je u ikakvoj suradnji s Antom Đapićem. Ona tvrdi da oni na ovome rade već tri godine. No, svakako je zanimljivo kako praktički ista inicijativa dolazi s dvije različite strane.

U prijedlogu Željke Markić ima puno nelogičnosti

Željka Markić zapravo je ovakvom inicijativom pogodila dobru nišu. Naime, hrvatski izborni zakon jest pun rupa i nedosljednosti i kao takav je podložan kritikama sa svih strana političkog spektra. No, nekoliko stvari ipak odaje da je Željki Markić promjena izbornog zakona zadnja stvar na pameti.

Naime, o problematici manjinskih zastupnika se itekako može pričati i stvari tu nisu crno-bijele. Čak se argumentirano može tražiti njihovo ukidanje. No prije toga, izborni zakon, ovakav kakav jest, ima puno većih problema. Primjerice, činjenicu da su izborne jedinice skrojene potpuno nelogično i besmisleno (a zapravo po potrebama HDZ-a), pa je tako grad Zagreb razbijen na četiri izborne jedinice. Nadalje, nelogičan raspored izbornih jedinica kao svoju nuspojavu ima i nelogične omjere broja zastupnika. Tako je na izborima 2015. godine Živi zid imao 94,868 glasova, a dobio je samo jedno zastupničko mjesto. Most je na istim izborima imao 302.376 glasova i 19 zastupnika.

A kad smo već kod izbora 2015. godine, HDZ je sa samo 24.444 glasa dobio čak tri zastupnika. Naravno, ovdje se radi o zastupnicima 11. izborne jedinice, dijaspore.

A što je s dijasporom?


I upravo tu dolazimo do biti problema.

Naime, Željka Markić, Đapić i ekipa bi ukidali 12. izbornu jedinicu (manjince), a ni jednom riječju ne spominju 11. izbornu jedinicu, odnosno dijasporu. Za razliku od ljudi iz dijaspore, manjinci barem žive u Hrvatskoj i svaka odluka hrvatske vlade tiče se i njihovog života, bila ona dobra ili loša. S druge strane, vlast u Hrvatskoj biraju na desetke tisuća ljudi koji tu dođu eventualno na godišnji odmor, ako i tada.

No, Željka Markić ne spominje takve, tu joj očito ništa nije sporno. Stoga je posebno zanimljivo što je u uvodu jučerašnje emisije prilično glasan bio Željko Glasnović.

"Pa nek se oni kandidiraju kao svatko drugi u izbornim jedinicama i nek dobivaju koliko je potrebno, 5,6 ili 10 tisuća glasova. A ne 400", kaže Željko Glasnović, čovjek koji predstavlja ljude koji ne žive u Hrvatskoj.

Za Glasnovića glasalo manje ljudi nego za Pupovca


Primjerice, isti taj Glasnović imao je manje glasova od Milorada Pupovca na zadnjim izborima.

"Neki trogloditi u javnom prostoru u Hrvatskoj traže da se ukinu tri mjesta za zastupničku dijasporu. Nezamislivo", rekao je danas Glasnović u Saboru.

Podsjetimo da je Glasnović za potporu vlade u Saboru zahtijevao da se što žurnije riješi isplata zaostataka pripadnicima HVO-a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava te da se Zakon o hrvatskim braniteljima što žurnije stavi u vladinu, a potom i u saborsku proceduru. Isplata mirovine HVO-a teške 1,2 milijardi kuna već je počela, a novi Zakon o braniteljima dodatno će opteretiti državni proračun za 525 milijuna kuna.

Udarac na Plenkovića

No, nemojmo se prevariti. Ova inicijativa ima i političku dimenziju u kojoj bi se na udaru mogao naći Andrej Plenković. On će, naime, morati odgovoriti na neugodno pitanje: slaže li se ili ne slaže s ovom inicijativom. S jedne strane, Plenković je u koaliciji s manjincima i o njima mu ovisi vlada. S druge strane, desne struje u HDZ-u svakako će podržati ovakvu inicijativu Željke Markić. Ako im se Plenković usprotivi, bit će percipiran kao Pupovčev čovjek u HDZ-u, što je percepcija koju već jednim dijelom ima.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije