Foto: 123rf

PITANJE nošenja tradicionalnog muslimanskog pokrivala burke posljednjih se mjeseci sve više intenziviralo u europskom javnom životu. Dok jedni smatraju da se radi o sigurnosnoj prijetnji (s obzirom da se osobe ne može lako identificirati ispod burke), drugi smatraju da je riječ o ljudskom pravu i pravu žene na odabir hoće li ili neće ulicama hodati prekrivena tijela i glave. Treći se, pak, opet pozivaju na ljudska prava i upozoravaju da običaj nošenja burke zapravo krši prava žena. Često se može čuti kako običaj nošenja burke ne pripada europskoj civilizacijskoj tekovini. Njima se suprotstavljaju oni koji kažu da moderna Europa upravo počiva na pravu na izbor, u što ulazi i nošenje burke.

Položaj i prava muslimana u Europi posebno su došli u centar pažnje nakon niza terorističkih napada posljednjih godina. Sve u svemu, pitanje nošenja burke sve je češća tema u brojnim europskim zemljama, ali i na sudovima. Tako je, primjerice, Europski sud za ljudska prava krajem prošle godine presudio u korist francuske bolnice koja je zabranila nošenje muslimanskih vela na poslu. Sud je ocijenio da zabrana ne utječe na religijske slobode.

Zabranu nošenja burke u školama početkom ove godine podržala je i britanska vlada. U švicarskom kantonu Ticinu izglasan je po mnogima kontroverzni zakon koji zabranjuje pokrivanje lica.  Na svojim su ga leđima osjetili Nora Illi i Rachid Nekazz, istaknuti borci za prava muslimana, koji su se ulicama grada Locarna prošetali dok je Illi nosila tradicionalnu islamsku odjeću.
 
Ubrzo ih je zaustavila policija, pa je Rachid Nekazz, francusko-alžirski državljanin koji je 2011. godine uspostavio milijun eura vrijednu fondaciju za pomoć ženama koje odluče nositi burku ili hidžab na mjestima gdje je to zabranjeno dobio kaznu od 230 švicarskih franaka zbog poticanje na kršenje zakona..
 
Puno je teže prošla Nora Illi, švicarska državljanka iz Zurciha koja je s 19 godina prešla na islam, a zbog nošenja burke prijeti joj kazna koja bi mogla doseći 10,000 franaka.

O zabrani nošenja burke ozbiljno se razmišlja i u Njemačkoj. Ministar unutrašnjih poslova, Thomas de Maiziere, najavio je da će predložit više sigurnosnih mjera, uključujući i zabranu odjeće koja pokriva lice.

Zabranu odjevnih predmeta koji pokrivaju lice nedavno je predložio i Jens Spahn, jedan od istaknutih pripadnika desnog krila vladajućih kršćanskih demokrata.

"Zabrana punog vela, to jest burke i nikaba, već odavno kasni. Ne želim vidjeti burku u ovoj zemlji. Ja sam burkofob" rekao je Spahn.

Ovog ljeta dosta se raspravljalo i o burkiniji, kupaćem kostimu prilagođenom muslimankama. Oko toga se dosta rasprava vodilo u Francuskoj nakon što je zabranjen u nekoliko gradova, primjerice u popularnom Cannesu i na Korzici.

"Nije riječ o zabrani nošenja vjerskih oznaka na plaži", rekao je za AFP Thierry Migoule, glavni direktor gradskih služba u Cannesu, "nego o napadnoj odjeći koja upućuje na vjernost terorističkim pokretima koji su nam objavili rat".

U Hrvatskoj, ruku na srce, ne može se reći da se žene u burkama viđaju svakodnevno. No, pošto smo dio Europske unije, pitanje nošenja burki svakako je zanimljiva tema i za hrvatsku javnost.