Foto: Getty

ZA NAJVIŠE osam godina nigdje na svijetu više se neće prodavati automobili, autobusi i kamioni na benzin ili dizel, zbog elektrifikacije cjelokupnog kopnenog prometa.

To će dovesti do strmoglavog pada cijena nafte i kolapsa naftne i automobilske industrije, tvrdi profesor ekonomije sa Sveučilišta Stanford Tony Seba. U svom izvještaju "Preispitivanje prometa 2020-2030", Seba, izazvao je ogromnu pozornost u "zelenim" krugovima, ali i tjeskobu unutar naftne industrije.

"Dvostruka spirala smrti" za naftnu i auto-industriju

Kako javlja Financial Review, Sabina ključna pretpostavka je da će ljudi mahom prestati voziti i umjesto toga se prebaciti na samovozeće električne automobile koji će imati 10 puta manje troškove od klasičnih automobila, s gotovo nultom stopom marginalnog troška goriva i rokom trajanja od 1.6 milijuna prijeđenih kilometara.

Zbog širenja električnih auta bit će sve teže pronaći rezervne dijelove, servisera ili običnu benzinsku postaju za klasični auto. Prodavači rabljenih auta nestat će do 2024. Štoviše, Saba predviđa da će gradovi početi zabranjivati ljudske vozače kad podaci pokažu koliko su opasni u odnosu na samovozeća auta. Doći će do "masovnog napuštanja postojećih vozila", a cijena rabljenih auta će drastično pasti. Štoviše, vlasnici će morati plaćati da bi se riješili svojih starih auta.

Sve će ovo biti "dvostruka spirala smrti" za naftnu i auto-industriju, barem ako se ne prilagodi na vrijeme. Cijena barela nafte past će na 25$, zbog čega će najveći dio izvlačenja nafte iz oceana i naftnog pijeska postati financijski neisplativ. Naftom bogate zemlje poput Rusije, Saudijske Arabije, Venezuele i Nigerije naći će se u velikim gospodarskim nevoljama.

Velike njemačke i američke auto-kompanije također će se naći u problemima kada shvate da je budućnost auta ona "računala za volanom", pojašnjava Seba. Zbog toga će se naći pred teškim izborom: ili će postati proizvođači električnih auta na tržištu s brutalno niskom stopom profita, ili će postati pružatelji usluga vožnje poput Ubera i Lyfta, ali u ovom slučaju sa samovozećim autima.

S druge strane, IT tvrtke poput Googlea, Applea i drugih iz Silicijske doline, takozvani "disruptori"(eng. remetitelji) imat će značajnu prednost na tržištu.

Do promjena će dovesti tržište, ne državna ekološka inicijativa

No do ovih tektonskih promjena doći će zbog tržišnih trendova, ne zbog državnih inicijativa za zaustavljanje klimatskih promjena. "Na rubu smo jednog od najbržih, najdubljih, najdalekosežnijih poremećaja u povijesti prometa. Motor s unutarnjim sagorijevanjem ući će u začarani krug sve viših cijena", obrazlaže Saba.

Prijelomna točka doći će u sljedeće dvije do tri godine, kada kapacitet baterije za električni auto prijeđe 200 km, a cijena auta padne na 30,000 $. Do 2022. cijena jeftinijih modela past će na 20,000 $, nakon čega će doći do prave lavine električnih auta na tržištu.

"Krivulja cijena kazuje nam da će do 2025. sva nova vozila, svi novi auti, autobusi, kombiji, traktori, sve što se kreće na kotačima biti električno, globalno. Globalna potražnja za naftom doseći će vrhunac od 100 milijuna barela dnevno 2020. i pasti na 70 milijuna barela dnevno do 2030", zaključuje ovaj ekonomist s uglednog američkog sveučilišta. Nafta će se tada još koristiti jedino u kemijskoj industriji i avijaciji.