Balkan Insight: Zvuk turbo folka i dalje plaši Hrvate, zašto se stvarno Zagreb boji cajki?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Slavko Midžor/Pixsell, Youtube
NOVA zagrebačka turbo folk radio stanica izazvala je gotovo panične reakcije u glavnom gradu, gdje se prijetnje srednjoeuropskom identitetu shvaćaju ozbiljno, piše Sven Milekic za Balkan Insight.
"Nova radio stanica privukla je neuobičajenu količinu pažnje te kod određenog broja građana izazvala nelagodu. Po ulicama Zagreba neki su građani imali dramatične reakcije na vijest o novoj radio stanici.
Neki smatraju da je uvođenje turbo folk radio stanice sramotno zbog činjenice da se posljedice ratnog doba još osjećaju u Hrvatskoj. Drugi takvu glazbu smatraju primitivnom, kao i degradacijom kulture."
Nastanak i uspon turbo folka
"Turbo folk pojavio se osamdesetih godina u Jugoslaviji, točnije u Srbiji, iako nije riječ o isključivo srpskom proizvodu. Jedna od varijanti turbo folka postoji u Bugarskoj, a zove se čalga. U nadolazećim je desetljećima turbo folk preplavio Jugoslaviju te se s margina društva uspio "probiti" u mainstream kulturu.
Devedesetih se godina turbo folk mogao čuti samo u ponekom kafiću u predgrađu Zagreba, no već početkom dvijetisućitih cajke su se "probile" do centra grada i postale poznata vrsta glazbe. Počelo ih je slušati sve više i više mladih.
Ratni veterani i desničari ponekad bi protestirali kad bi turbo folk zvijezde došle nastupati u Zagreb, no koncerti srpskog pjevača Đorđa Balaševića doživjeli su istu sudbinu unatoč činjenici da u njegovom slučaju nije riječ o turbo folku. Budući da se posljedice rata još osjećaju u Hrvatskoj, takvo što nije neočekivano."
Hrvatsko turbo folk licemjerje
"Iako se sve više i više kafića, klubova i ljudi okreće turbo folku, kao građani Hrvatske očigledno smo tu društveno neprihvatljivu činjenicu željeli potisnuti što je više moguće. Bili smo poput uvaženog "obiteljskog čovjeka" koji se danju sablažnjava nad prostitucijom, a noću posjećuje bordele.
Zašto se Zagreb i dalje boji cajki koje su već godinama dio grada? Razlog leži u službenom kulturnom identitetu glavnog grada. Naime, Zagreb se želi predstaviti kao dio srednje Europe, kao "mali Beč" sagrađen na austrougarskim temeljima te kao grad koji gleda prema zapadu.
U većem dijelu Hrvatske, a pogotovo u Zagrebu, "Balkan" je pogrdni termin koji se uglavnom koristi pri opisivanju susjedne Bosne i Srbije. Na Crnogorce najčešće zaboravljamo, ali kad nas se pita za njih, potvrđujemo da su i oni za nas "Balkan".
Hrvate turbo folk podsjeća na Balkan, kao i na još jednu pogrdnu riječ, Jugoslaviju, koja nas asocira na Srbiju. Jedan od najvećih problema je činjenica da ta vrsta glazbe i većina pjesama stvarno dolazi iz Srbije."
Hrvatske kopije srpskih cajki
"Iako ljudi često kažu da im se turbo folk glazba ne sviđa zato što je nekvalitetna, ono što im se zapravo ne sviđa je jezik koji se koristi u cajkama – srpska nam ekavica i dalje bode uši.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dokaz ove teorije leži u hrvatskoj zabavnoj glazbi. Pjevačice koje stvaraju tu glazbu nisu ništa drugo nego replike, a ponekad čak i jeftine imitacije srpskih kolegica.
Maja Šuput je savršeni primjer. Nakon brojnih godina karijere, promijenila je svoj izgled i pjesme, naučila koristiti Photoshop te se podvrgnula većem broju plastičnih operacija. Maja je, naime, primijetila da se publika okreće turbo folk stilu te se prilagodila. I uspjela je.
Čak se i kraljica hrvatskog popa, Severina, poigrala sa svojim pjesmama i izgledom kako bi se prilagodila novom tržištu."
Licemjerne su i desnica i ljevica
"Ipak, ne bi bilo u redu reći da se licemjerni stavovi o turbo folku odnose samo na desničare. Takvi su stavovi povezani i s ljevičarima te samoprozvanim "građanima" koji se rugaju svemu što ne nalikuje "gradskom stilu života", no svejedno plešu uz turbo folk kad god se napiju.
Zoran Milanović je za vrijeme kampanje 2015. godine "napao" Balkan, istok i cajke. "Mi nismo Prnjavor, neka se nitko ne uvrijedi, mi ne slavimo cajke, mi ih suzbijamo i to će biti dio našeg programa", rekao je.
Ako želimo živjeti u demokraciji i vrednovati slobodu, zašto nas je briga koju vrstu glazbe drugi slušaju ili tko nastupa po klubovima? Ako vam se ponuđeno ne sviđa, promijenite radio stanicu, program ili kafić", zaključuje Sven Milekic za Balkan Insight.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
