Foto: Twitter

ONA je sedmogodišnja djevojčica s ljubičastim trakama u smeđoj kosi i ispalim mliječnim zubima. Pokušava govoriti engleski, ali joj zapinje. U nekim drugim okolnostima, Bana al-Abed bi bila obična djevojčica.

Ali Bana se našla u ratnom paklu sirijskog grada Alepa i privukla globalnu pozornost u posljednja tri mjeseca, kad je otvorila Twitter profil i počela objavljivati o bombardiranju, smrti i očaju u istočnom Alepu, dijelu grada pod kontrolom pobunjenika i pod nemilosrdnim napadima režima Bašara al-Asada i njegovih saveznika.

Kako je na njenom profilu, koji je u međuvremenu prikupio 220 tisuća sljedbenika, navedeno, uređuje ga njena majka Fatima. Među Baninim sljedbenicima je i slavna spisateljica J.K. Rowling, koja joj je na njenu poruku da voli čitati Harry Pottera poslala sve knjige iz te sage u elektroničkom formatu.

Profil ugašen, pa ponovo upaljen

Prošlog vikenda Banin profil naprasno je ugašen. S  obzirom da je i sama nekoliko puta na Twitteru poručila da je zamalo umrla u bombardiranju, mnogi su se zabrinuli za nju i njenu majku. Ali profil je u utorak ponovo aktiviran, a Bana je u novoj objavi objasnila da je dobro. Dan kasnije, njena majka poručila je da je četvrt u kojoj se nalazi njena kuća zauzela sirijska vojska.

Kako izvještava New York Times, Bana je preko svog Twitter profila postala simbol patnje djece u Alepu i Siriji. Iako je svijet, kako se čini, kroz ovih pet godina otupio na strašne prizore razaranja i masovnog ubijanja civila, Bana, kao i ošamućeni dječak u vozilu hitne pomoći Omar Dakniš prije nje, uspjeli su se donekle probiti kroz barijeru ravnodušnosti i nezainteresiranosti.

Ali u vrijeme prevara na internetu, poplave lažnih vijesti, kao i raširenog nepovjerenja u mainstream medije, mnogi dovode u pitanje autentičnost Baninog Twitter profila.

Za početak, njene objave vrlo su sofisticirane za sedmogodišnju djevojčicu kojoj engleski nije materinji jezik.

Skeptici također tvrde da su objavljene snimke s Banom na neki način režirane. U tim snimkama je očito da Bana čita s kartica ili recitira naučeni tekst. Nepristupačnost ratnih zona u Siriji za zapadnjačke novinare, koji se zbog toga moraju oslanjati na neprovjerene lokalne izvore, navodi se kao dodatan razlog za skepsu.

Fatima, koja kaže da ima 26 godina i da je učiteljica engleskog, razgovarala je s New York Timesom preko Skypea i WhatsAppa. Kaže da se još uvijek nalazi u istočnoj enklavi Alepa koja je pod kontrolom pobunjenika. s Banom i još dvoje mlađe djece, Mohamedom (5) i Noor (3).

Njene tvrdnje potvrđuju i antirežimski aktivisti i liječnici koji se nalaze u istočnom Alepu. Objasnili su da je Fatima ugasila profil iz straha od režima koji prati njene online aktivnosti.

Napadi Putinovih i Asadovih obožavatelja

No Banin profil je privukao brojne trolove i pristaše Asada i njegovog saveznika Vladimira Putina, koji je napadaju kao prevaru i propagandni alat SAD-a. Drugi tvrde da su Bana i njena majka Fatima stvarne, ali da je njen otac terorist iz redova al-Nusre, sirijskog ogranka al-Kaide.

Njihovu skepsu ne umanjuje ni to što je Twitter označio Banin profil kao "verificiran", što znači da je tvrtka ustanovila da je vlasnik profila autentičan. New York Times je i sam, pomoću usporedbe sa satelitskim mapama, ustanovio da su barem neke od fotografija i snimki na profilu snimljene u četvrti Al Šar u Alepu. To, međutim, nije dokaza da Bana svoje poruke sastavlja sama, kao ni da sve objave na profilu zaista dolaze iz istočnog Alepa.

Je li Bana propagandni alat?

Sonia Kuš, ravnatelj humanitarne organizacije Save The Children za Siriju, komentirala je sumnje oko male Bane: "U slučaju ove djevojčice, ne znam je li stvarna ili lažna, u ovom vremenu društvenih medija. Ali znam da je njen život kao djeteta u Alepu konzistentan s onim što čujemo. Strah, zvukovi različitih aviona i dronova. Djeca su prestravljena i ne mogu spavati noću."

Neki medijski eksperti upozoravaju da mediji moraju pristupati ovakvim profilima skeptično te da su u nekim slučajevima u tome zakazali. "Uvijek je pitanje je li sedmogodišnja djevojčica iskorištena kao propagandni alat i ako je, od koga. Nekad se zaljubimo u koncept i praktički ignoriramo stvari koje bi potkopale koncept, ignoriramo stvari koje bi trebale biti 'crvena zastava'", kaže Jane Curtley, profesorica medijske etike i prava sa Sveučilišta u Minnesoti.

Ali isto vrijedi i drugu stranu, tvrdi Kathleen Barzen Culver,  ravnateljica  Centra za novinarsku etiku sa Sveučilišta Wisconsin-Madison: "Ne možemo samo dovoditi u pitanje izvor. Moramo dovoditi u pitanje i one koji optužuju izvor da je dio propagandne zavjere".