Foto: Hina

MILAN BANDIĆ rođen je 22. studenog 1955. godine u Mamićima Donjim, u zaseoku Cerov Dolac u općini Grude (Bosna i Hercegovina). Osnovnu i srednju školu završio je u Grudama, a nakon što je dobio studentski kredit otišao je na studij u Zagreb. 

1974. godine upisao je Fakultet političkih znanosti uz koji je radio fizičke poslove poput istovara šećera i žbukanja fasada. Za vrijeme studija upoznao je i buduću suprugu Vesnu s kojom je kasnije dobio kćer Ana Mariju.

Početak političke karijere

Nakon služenja vojnog ruka zaposlio se u Ledu gdje se zadržao do 1983. godine. Nakon toga zaposlio se kao stručno-politički radnik za ONO i DSZ zaposlio u Općinskom komitetu SKH Peščenica. 1993. godine postaje tajnik GO SDP-a, a 1995. godine postaje zastupnik Gradske skupštine.

Dvije godine kasnije postaje predsjednik zagrebačkog SDP-a. Gradonačelnik Zagreba postaje 2000. godine nakon izvanrednih izbora. Godinu dana kasnije na redovnim izborima ponovno postaje gradonačelnik. 

Nakon što je 2002. godine pijan prouzročio prometnu nesreću i pokušao podmititi policajca, morao je podnijeti ostavku. Na mjesto gradonačelnika vraća se 2005. godine.

2007. godine kandidirao se za mjesto predsjednika SDP-a, nakon što je umro Ivica Račan. Ispao je u prvom krugu.

Izbačen iz SDP-a

2009. godine na izborima za gradonačelnika Zagreba pobjeđuje Josipa Kregara u drugom krugu. Kandidirao se i na predsjedničkim izborima. Nakon što je objavi svoju kandidaturu SDP ga u prosincu briše iz svog članstva. Ivo Josipović bio je uspješniji u drugom krugu izbora.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine doživio je neuspjeh sa svojom nezavisnom listom. Na lokalnim izborima 2013. godine njegova je lista osvojila najviše mjesta u Gradskoj skupštini, a Bandić je pobijedio Rajka Ostojića u drugom krugu izbora za gradonačelnika.

Omiljen zbog radišnosti, omražen zbog afera

Milan Bandić u svojoj dugogodišnjoj političkoj karijeri privlačio je interes javnosti - od onih koji su ga podupirali kao radišnog gradskog čelnika do onih koji su ga kritizirali zbog niza afera povezanih s njegovim imenom.

Bandić je s vremenom u svojoj karijeri nanizao niz korupcijskih afera kojima je uspješno odolijevao, čak kad je politički oslabio zbog gubitka predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

Za sebe je uvijek govorio da je socijaldemokrat, ali je posljednjih godina sve više privlačio naklonost desnog biračkog tijela.

U karijeri su ga pratile optužbe medija i djela javnosti zbog niza korupcijskih afera – od preskupog WC-a na Črnomercu, izmjena GUP-a, sporne nabave gradskih autobusa i "Krašograda" do sumnjive predsjedničke kampanje, zamjene gradskih zemljišta i građevinskih malverzacija.

Iako je zbog tih afera često bio pod povećalom medija, Bandić ih je redom sve odbacivao, odmahujući rukom i ponavljajući "neka institucije rade svoj posao". No, kod dijela javnosti privlačio je i pohvale svojim imidžom vrijednog gradonačelnika koji od jutra do mraka "dela" na terenu i obilazi najzabačenije gradske četvrti.

Iako je kao spasonosno rješenje za gradska poduzeća isticao i proveo njihovo objedinjavanje u jednu megatvrku - Zagrebački holding, to nije polučilo rezultate jer se ta gradska kompanija i njezine podružnice našla u velikim dubiozama.

Nastup na sljedećim parlamentarnim izborima najavljivao je pod sloganom "gradonačelnik Hrvatske", a iz njegovih izjava moglo se zaključiti i da ponovno ima ambicije kandidirati se za predsjednika države.

Njegova politička moć privremeno je bila narušena kad je gradonačelničku poziciju morao zamijeniti dogradonačelničkom zbog bijega s mjesta prometne nesreće koju je izazvao pod utjecajem alkohola.

Nadležne institucije koje rade svoj posao najbliže su mu prišle kad su istraživale njegove najbliže suradnike, uključujuči i tadašnjeg gradskog pročelnika Davora Jelavića i Bandićeva kuma Milana Penavu.

Da je i Bandić pod "tajnim mjerama" javnost je doznala u srpnju ove godine nakon što je saborski Odbor istraživao navode bivšeg ministra financija Slavka Linića da ga nezakonito prisluškuju i prate.

HDZ-ovi članovi saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i Tomislav Čuljak tada su među ostalim zatražili da se provjeri je li pod prismotrom i zagrebački gradonačelnik.