Barroso: Europskoj uniji prijeti raspad
Foto: AFP
EUROPSKA UNIJA nalazi se u krizi s kakvom se nikad nije suočila, kazao je u svom godišnjem obraćanju Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. Ekonomske poteškoće, praćene ogromnom krizom samopouzdanja, dovele su EU u situaciju da joj prijeti raspad, izjavio je Barroso u dramatičnom govoru.
"Mnogi naši građani strahuju za budućnost. Danas, više nego ikada do sada, postoji opasnost da će prevladati nacionalni egoizam. O nacionalizmu da i ne govorim", kazao je Barroso, te priznao da europski politički lideri nemaju konkretna rješenja za trenutnu krizu.
Populistički pristup problemu, tvrdi Barroso, dovodi u opasnost najveća postignuća Europske unije: uvođenje eura, zajedničko tržište, slobodu kretanja... "Europska unija mora se kretati prema jačoj integraciji, inače riskira raspad", upozorio je Barroso, prenosi EurActiv.
Problem su uski nacionalni interesi
"Europa ima budućnost. Budimo sasvim jasni - problemi koje Europa danas ima ne dolaze iz europskih institucija. Oni su nastali zbog uskih nacionalnih interesa. Rješenje za krizu postoji. Ali ono ovisi o političkoj volji i sposobnosti nacionalnih lidera", kazao je Barroso.
Europski političari, smatra predsjednik Europske komisije, nisu svojim biračima objasnili važnost EU, nisu im objasnili što bi se dogodilo u slučaju njenog raspada ili odustajanja od eura. "Moramo izložiti argumente u korist Europe", poručuje Barroso.
Porezom na banke godišnje skupiti 55 milijardi eura
Dio svog govora Barroso je posvetio najproblematičnijoj europskoj državi. "Grčka će ostati članica eurozone", obećao je Barroso, te najavio da će Europska komisija u narednom razdoblju izaći s konkretnim prijedlozima zajedničke europske gospodarske strategije. Posebno se to odnosi na eurozonu koja bi, smatra Barroso, prema vani morala nastupati kao jedno tržište.
U tu svrhu Barroso predlaže uvođenje "stabilnosnih obveznica", zajedničkih obveznica eurozone. Također, Barroso predlaže uvođenje poreza na financijske transakcije, koji bi se prvenstveno odnosio na poslovanje banaka, a koji bi u zajedničku europsku blagajnu godišnje donosio oko 55 milijardi eura. Englezi su već dali do znanja da neće pristati na takav porez, ali i dalje je moguće da će isti biti uveden samo za područje eurozone.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati