Beč: Godišnje izvješće IHF-a o Hrvatskoj

MEDIJSKE i vjerske slobode, problemi funkcioniranja pravosuđa te izbjeglica i povrata imovine glavna su pitanja na koja ukazuje Međunarodna helsinška federacija (IHF) iz Beča u svom godišnjem.

izvješću za 2003. o stanju ljudskih prava u Europi, središnjoj Aziji i sjevernoj Americi, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.

Prema tom dijelu izvješća, koji je na 10 stranica posvećen stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, najveći problemi povezani su sa slobodom izražavanja i medija, (ne) funkcioniranjem pravnog sustava, vjerskim slobodama, porastom diskrimancije, netrpeljivosti i nasilja prema strancima, zatim problema vezanim uz proces povratka izbjeglica i raseljenih osoba, posebice vraćanju njihove imovine i obnovi.

Također se navodi da su sve učestalije povrede radnih prava, da radnici ne dobivaju plaće ili ih dobivaju s velikim zakašnjenjem te da se je nekoliko stotina bivših radnika Željezare Sisak i Name obratilo IHF-u za pomoć.

"Iako su novi medijski zakoni otvorili prostor za više slobode i pluralizma, u Kaznenom zakonu ostala je kriminalizacija klevete", krizira IHF i nastavlja da su "tiskani mediji uglavnom u privatnom vlasništvu osim "Slobodne Dalmacije" i "Vjesnika" koji su državni i čekaju na privatizaciju". "Pritisak vlasnika medija na novinare da pišu senzacionalistički vrlo je izražen", ističe se u izvješću u kojem se dodaje da se "također povećava broj predmeta u kojima novinari pokušavaju zaštiti svoja profesionalna i materijalna prava".
Tekst se nastavlja ispod oglasa

O stanju u hrvatskom pravosuđu IHF piše da je pravosudni sustav "vrlo problematičan, neefikasan i spor". "U nekim slučajevima su kašnjenja tako velika da su potkopala vladavinu zakona, ima oko 1,4 milijuna zaostalih (neriješenih) predmeta, nedostaju kvalificirani djelatnici i prikladni obrazovni sustav", navodi IHF i dodaje "da se reforma pravosuđa morala provesti istodobno s reformom policije i ostalih državnih službi odgovornih za provedbu zakona, te da svaka prava reforma zahtijeva i promjene u mentalitetu".

Ustvrdivši da postoji zamjetan razvoj vjerskih sloboda, IHF u izvješću ističe da je Rimokatolička crkva još uvijek u povlaštenom položaju prema drugim vjerskim zajednicama. "Crkva se čak pokušavala postaviti kao društveni arbitar i neposredno promovirala određene političke poglede većinom s nacionalističkom konzervativnom orijentacijom", kaže se u izvješću.

IHF također u izvješću navodi da je u Hrvatskoj dosta izražena netrpeljivost prema strancima i ljudima druge vjere, te da su nositelji rasne netrpeljivosti uglavnom skupine skinheadsa. Dodaje se da su često žrtve rasne netrpeljivosti i nasilja omi te je broj napada na njih puno veći nego što je zapisano u policijskim evidencijama.

IHF optužuje medije da su "krivi za širenje rasne netrpeljivosti i promociju nasilja da bi se dobilo na čitanosti pojedinih listova".

Povrat otuđenog vlasništva izbjeglicama i raseljenim osobama provode se vrlo sporo, kaže se u izvješću IHF-a za 2003. Dodaje da također se "u Hrvatskoj ne vodi dovoljno računa o zaštiti okoliša". Npr. neke tvornice koje nemaju određene filtere, kao što su bivši Koromačno u Istri, Cios u Zagrebu i Dalmacijacement u blizini Splita ispustile su emisiju otrovnih tvari u zrak, a na pritužbe organizacija kompetentnim tijelima "znakoviti koraci nisu poduzeti", zaključuje se dio o Hrvatskoj u godišnjem izvješću za 2003. Međunarodne helsinške federacije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara