Ilustracija: Hina

"BITKA ZA SENAT" mogao bi biti naziv američkih parlamentarnih izbora u utorak 4. studenoga na kojima bi Demokratska stranka, već manjinska u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom i tako predsjednika Baracka Obamu ostaviti bez posljednjeg uporišta u Kongresu.

Više od 146.000.000 Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano izabrati svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, koji se potpuno obnavlja svake dvije godine. U tom domu republikanci imaju većinu od 2010. godine i prema svim anketama tu će prevlast neupitno i zadržati. Štoviše, analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.

Senat u fokusu

Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36. Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata. U tome im na ruku ide nepopularnost predsjednika Obame, kojeg po posljednjim anketama ne podržava 58 posto Amerikanaca.

Profesor James Thurber sa sveučilišta American ocjenjuje kako bi budući Kongres, ako će njime u potpunosti ovladati republikanci, Obaminoj administraciji u zadnje dvije godine donio više blokade, više polariziranja i težu vladavinu. "Realizirat će se vrlo malo iz zakonskog programa predsjednika Obame", predviđa Thurber.

Republikancima će prioritet biti potpuno ili djelomično ukidanje reforme zdravstvenog sustava, poznate kao ObamaCare iz 2010. Tim bi se pitanjem, prema predviđanjima, trebao baviti idući saziv Kongresa kojemu mandat počinje u siječnju i traje do siječnja 2017., kada dužnost preuzima novi američki predsjednik.

Demokrati u nezavidnoj situaciji

Postojeći politički krajobraz ide na ruku Republikanskoj stranci u nastojanju da 'preotme' Senat.

Po anketama, u Južnoj Dakoti, Zapadnoj Virginiji i u Montani demokratski senatori imaju malo izgleda za reizbor. U deset drugih neizvjesnih utrka, četiri su u državama u kojima je Mitt Romney pobijedio Obamu na predsjedničkim izborima 2012. godine. "Znojit" će se i demokrati na konzervativnom jugu koji su ušli u Senat na valu oduševljenja Obamom 2008. godine.

S druge strane, samo su tri aktualna republikanska mandata u opasnosti. U toj matematici, izborni dan demokratima bi na koncu mogao spasiti Kansas, gdje bi neovisni kandidat mogao 'skinuti' republikanskog veterana Pata Robertsa.

Distanciranje Obame i od Obame

Iako se demokrati danas distanciraju od Obame, republikanci žele da ovi parlamentarni izbori budu referendum protiv njega i čine sve što mogu da ga uvuku u priču.

"Odluka koju Amerikanci trebaju donijeti jasna je da jasnija ne može biti: glas za demokratskog kandidata glas je za Obaminu politiku", izjavio je republikanski čelnik Reince Priebus.

Zbog toga demokrati kojima istječe mandat redovito ističu svoju neovisnost o Bijeloj kući.

"Predsjednik nije relevantan. Za dvije godine, on više neće biti tu (u Bijeloj kući)", poručio je za Washington Examiner aljaški senator hrvatskih korijena Mark Begich.

Predsjednik Obama sa svojim smislom za realnost ne protivi se takvoj strategiji svojih demokratskih senatora pa je svoje sudjelovanje sveo samo na sudjelovanje na donatorskim gala večerama.

Njegova supruga Michelle dolazila je na određene skupove kako bi pomogla nekim kandidatima, a priličan su posao odradili Bill i Hillary Clinton u državama kao što je Kentucky gdje je Barack Obama nepoželjna osoba.

Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. prosinca, odnosno 6. siječnja, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.

Ove godine političari imaju dodatni problem - kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo petnaestak posto.

Ključna pitanja američkih izbora

Amerikanci biraju 4. studenoga novi saziv Predstavničkog doma i dio Senata, a kako nijedno pitanje ne dominira kampanjom analitičari predviđaju da će birači izraziti opće nezadovoljstvo smjerom kojim administracija predsjednika Baracka Obame vodi Sjedinjene Države.

Dvije trećine birača misli da je "zemlja sada izvan kontrole", a trećina da SAD može ispuniti svoje gospodarske ciljeve i izazove nacionalne sigurnosti, pokazuju rezultati ankete koju je ovaj tjedan proveo portal Politico.

U kampanji se govorilo o nekoliko tema:

Gospodarstvo

Važna pitanja poput stvaranja radnih mjesta dominirala su kampanjama oba tabora, demokrata i republikanaca, prema anketi instituta Gallup. Bijela kuća kao svoje uspjehe rado ističe pad nezaposlenosti i druge pozitivne gospodarske pokazatelje, a sve više Amerikanaca vjeruje da se stvari poboljšavaju unatoč tomu što plaće stagniraju i postoji niz teškoća koje još nisu riješene.

Politička pat-pozicija

Birači su nezadovoljni načinom na koji savezna vlada obavlja svoj posao. Republikanci, koji imaju većinu u Predstavničkom domu i nadaju se na izborima u utorak osvojiti većinu i u Senatu, krive Obamu i njegove demokrate za pat poziciju u parlamentu, a demokrati optužuju republikance za opstrukciju. Predsjednik Obama i dalje je nepopularan; u zadnjem tromjesečju podržavalo ga je 41,6 posto birača i sve je izglednije da će birači izraziti neslaganje s Obamom nego poduprijeti ga, navodi Gallup.

Islamska država

Međunarodna pitanja rijetko igraju ključnu ulogu u izborima za američki Kongres, no 84 posto ispitanika u svojim državama vjeruje da teroristička skupina Islamska država jest prijetnja za sigurnost Sjedinjenih Država, navodi Politico. Povijest pokazuje da republikanci obično pobjeđuju kada su birači usredotočeni na pitanja nacionalne sigurnosti.

Ebola

Demokrati bi se mogli 'poskliznuti' i na epidemiji ebole, odnosno na nezadovoljstvu načinom na koji je administracija odgovorila na prijetnju te bolesti koja hara zapadnom Afrikom. Republikanci su zatražili zabranu putovanja i pokušali su optužiti vladu za loše upravljanje krizom pošto je u Teksasu umro pacijent zaražen virusom te hemoragijske groznice. Politico je utvrdio da trećina Amerikanaca ima nikakvo ili malo povjerenje da vlada na epidemiju može dobro odgovoriti.

Zdravstvena skrb

Zdravstvena reforma predsjednika Obame potaknula je birače da se priklone republikancima 2010., no unatoč činjenici da je pokretanje te reforme proteklo u teškoćama, zakon popularno nazvan ObamaCare nije igrao ključnu ulogu u ovogodišnjoj kampanji. Oslabili su napori da se zakon opozove, no republikanci ne prestaju izražavati nezadovoljstvo njime i nastavljaju upozoravati da je to preskup projekt.

Imigracija

Reforma useljeničke političke i dalje je jedno od neriješenih političkih pitanja. Obama je u ljeto 2014. rješavanje tog problema ostavio za razdoblje nakon izbora u studenome.

Priručnik za američke izbore: Glasa se o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja

Amerikanci s pravom glasa biraju 4. studenoga trećinu Senata i cijeli Predstavnički dom, no istoga dana u pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, točnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljavca.

Birališta se otvaraju prema odluci vlasti pojedinih država. Devet istočnih država biraju prve, od 6 sati ujutro po mjesnom vremenu, a posljednja se zatvaraju birališta na Aljasci i na Havajima.

Najveća pozornost usmjerena je na to mogu li republikanci, koji će nesporno zadržati većinu i u novom sazivu Predstavničkog doma, tome dodati kontrolu nad Senatom, a da bi u tome uspjela ta stranka desnog centra mora osvojiti šest mjesta više nego dosad. Izbori za Senat, u kojem demokrati sada imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika, parcijalni su. Od stotinu mjesta popunjavat će se njih 36.

No, bitka za Senat nije jedino o pitanje o kojem će Amerikanci odlučivati na izborni dan, koji je tradicionalno u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenome.

Marihuana

Aljaska, Oregon i Washington DC odlučuju o legalizaciji marihuane u medicinske i rekreacijske svrhe za osobe starije od 21 godine. Florida glasa o ozakonjenju marihuane u medicinske svrhe. U nekoliko država glasuje se o niz lokalnih inicijativa vezanih uz dekriminalizaciju ili usklađivanje postojećih zakona, a među njima je i Colorado, prva američka savezna država koja je legalizirala prodaju marihuane u rekreacijske svrhe.

Zaslađena pića

Američka zabrinutost dvama zdravstvenim pitanjima, dijabetesom i pretilošću, urodila je inicijativom da se u dva kalifornijska grada glasuje o posebnom porezu na zaslađena pića. San Francisco želi nametnuti porez od 2 posto na uncu zaslađenog pića (0,295 dcl). Time bi se cijena svakog pakiranja gaziranog ili zaslađenog pića u pakiranju od 12 unci (3,5 dcl) povećala za 24 centa (1,45 kuna) što bi na godinu donijelo prihod od 31 milijuna dolara. Novcem od poreza se prema zakonskom prijedlogu trebaju financirati zdravstveni programi u javnim školama i parkovima. No da bi zakon prošao trebaju ga poduprijeti dvije trećine birača.

Birači u Berkeleyu glasat će o istoj temi, ali u njihovom je zakonskom prijedlogu 50 posto niži porez nego u San Franciscu. Prođe li bilo koji od ovih zakonskih prijedloga, ili oba, bit će to prvi porez u SAD-u na gazirani ili zaslađeni napitak.

Minimalna satnica

O sudbini najslabije plaćenih radnika odlučivat će se u pet saveznih država: Aljasci, Arkansasu, Illinoisu, Nebraski i Južnoj Dakoti, kao i u najmanja dva kalifornijska grada, a to su Eureka i Oakland. Radnici, Demokratska stranka i predsjednik Barack Obama predlažu da se na saveznoj razini poveća minimalna zajamčena satnica uvedena 2009., koja sada iznosi 7,25 dolara (44 kune). Prema anketi istraživačkog centra Pew, 73 posto Amerikanaca žele da se satnica povisi na 10,10 dolara (61,5 kuna), no Kongres u kojem zbog sadašnjeg omjera snaga vlada pat pozicija odbio je to učiniti. U 21 američkoj državi minimalna plaća iznosi 7,25 dolara.

Fracking

Šest je lokalnih inicijativa, dvije u Ohiju, jedna u Teksasu i tri u Kaliforniji, koje žele zabranu 'frackinga', metode crpljenja prirodnog plina iz škriljavca hidrauličkim lomljenjem stijena. Aktivisti za očuvanje okoliša zagovaraju te inicijative u strahu da metoda frakcinga može naštetiti izvorima pitke vode i općenito okolišu.

GMO

O zakonskom prijedlogu zabrane uzgoja genetski modificiranih organizama odlučivat će se u okrugu Humboldt u Kaliforniji te u okrugu Maui na Havajima.

Ostala pitanja

- Amandman na zakon o lovu i ribolovu u državi Albama predlaže da ljudi imaju pravo lova, ribolova i berbe samoniklih biljaka prema propisima koji promiču očuvanje prirode.

- u državi Colorado odlučivat će se o inicijativi protiv pobačaja tako da se u kaznenom zakonu nerođeno dijete definira kao "osoba" i "dijete".