BIVŠA uprava HŽ infrastrukture donosila je odluke koje državne željeznice mogu koštati stotinu milijuna kuna, a Zagrebačku banku d.d. i Evropsku banku za obnovu i razvoj - gotovo milijardu kuna! To se, naime, da zaključiti iz dopisa kojeg je DORH u veljači 2010. uputio upravi HŽ Holdinga, a u kojem izražava negativno mišljenje o darovnom ugovoru između Našicementa d.d. kao darovatelja i HŽ Infrastrukture kao obdarenika u svrhu gradnje industrijskog kolosijeka za potrebe "Našicacementa d.d.“. Riječ je o projektu koji je "zbog unapređenja teretnog prometa u željezničkom prometu"2007. uvršten u petogodišnji Nacionalni program željezničke infrastrukture, a potom i potvrđen u Saboru.

 

Kako bi privatna cementara iz Našica postala vlasnik željezničkog kolosijeka kojeg je trebala izgraditi državna tvrtka iz sastava HŽ Holdinga, zemljište na lokaciji buduće trase trebalo je pretvoriti u javno dobro i tu počinju problemi.

 

 

Nekretnina "Našicacementa" (članice Nexe grupe) bilo je, naime, opterećeno mnogim hipotekama, pa se upis države u vlasničke knjige nije mogao provesti bez izvlaštenja vjerovnika koji su na to polagali hipotekarno pravo, a potom i mogućih sporova s njima. Kako bi "skratili"proceduru, uprave HŽ Infrastrukture i Našicacementa d.d. donijeli su odluku o darovanju zemljišta i potom sklopili darovni ugovor. Ispred HŽ Infrastrukture odluku su donijeli predsjednik uprave Branimir Jernejić, te članovi uprave Ivan Matasić (danas član uprave HEP-a za financije) i Ivan Ležaja.

 

Sukladno odredbama Zakona o Državnom odvjetništvu, mišljenje na ugovore o kupoprodaji nekretnina u slučajevima kada Republika Hrvatska kupuje ili prodaje neku nekretninu treba dati DORH, ali bivša uprava HŽ Infrastrukture zaobišla je i taj dio procedure, pa je kupoprodajni ugovor s Našicecementom d.d.  sklopila bez mišljenja državnog odvjetništva.

 

Njega je, ipak, naknadno zatražila uprava HŽ Holdinga čiji je dio bila i HŽ Infrastruktura, a državo odvjetništvo odgovorilo je 16. veljače 2010.  negativnim mišljenjem. Uvidom u stanje predmetnih nekretnina "Našicacementa"DORH je, naime, ustanovio da su na njih upisane milijunske hipoteke u korist Zagrebačke banke d.d., Hrvatske Elektroprivrede d.d., Evropske banke za obnovu i razvoj i drugih manjih vjerovnika. Tim se darovnim ugovorom Nexe grupe nije samo domogla besplatnog industrijskog kolisijeka, nego se i riješila zemljišta opterećenog milijunskim hipotekama, sve o trošku državnog proračuna i svojih vjerovnika. Da država nije imala nikakvog interesa u financiranju infrastrukture privatnoj grupaciji iz Našica smatra i DORH, te o tome iznosi slijedeće mišljenje:

 

 

"Smatramo da HŽ infrastrukturi Zagreb, kao stjecatelju nekretnina u ime i za račun RH, kao niti samoj RH nije u interesu stjecanje neretnina opterećenih hipotekama, a koje nekretnine kao takve sukladno pdredbama Ovršnog zakona (čl260) u svakom trenutku mogu biti predmet ovršnog postupka… Slijedom navedenog, temeljem sadašnjeg vlasničko-pravnog stanja predmetnih nekretnina ne može se dati pozitivno mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora o darovanju nekretnina.“

 

Hipotekarno pravo na zemljište u Našicama polagali su Zagrebačka banka d.d. u ukupnom iznosu od  360 milijuna kuna, dok je Europska banka za obnovu i razvoj potraživala 20 milijuna eura. Uz druge manje vjerovnike zbroj hipoteka na darovano zemljište veći je od milijardu kuna što je iznos koji skoro desetorostruko premašuje vrijednost radova na industrijskom kolosijeku, a koji su iznosili 100 milijuna kuna (vrijednost ugovorenih radova iznosila - 80 milijuna kuna, vantroškovnički troškovi - 20 milijuna kuna).

 

Ti su novci za hrvatske željeznice nepovratno izgubljeni u predstečajnoj nagodbi kroz koju upravo  prolazi Nexe grupa, a slično je i s vjerovnicima koji su izgubili svoja prava darovnim ugovorom između Našicacementa d.d. i HŽ Infastrukture, pa im preostaju samo tužbe. U aktualnoj upravi HŽ Infrastrukture smatraju da će najveći gubitak snositi HŽ Cargo koji je na tom kolosijeku vršio usluge transporta.

 

 

"Što se tiče eventualnih gubitaka, mogli bi ih imati i tvornica cementa "Našicement d.d." i društvo HŽ Cargo kao prijevoznik tereta, a ovi gubici direktno zavise o potrebama za prijevozom društva "Našicecement" Našice. Prema posljednjim dostupnim informacijama ove potrebe su bitno manje od planiranih kojima je predviđen prijevoz: u dovozu rasute sirovine i energenta i u odvozu paletiziranog cementa.“- tvrde u upravi HŽ Infrastrukture.

 

No, najveći gubitnici zapravo su Zagrebačka banka d.d. i Evropska banka za obnovu i razvoj čiji su kolaterali ostali nenaplaćeni, a moguće je i da gubitke pokušaju sanirati tužbama protiv države koja se darovnim ugovorom uknjižila na njihovo hipotekatrno vlasništvo, što bi državu moglo koštati novih milijardu kuna. 

 

Ivan Matasić, koji je kao član uprave za financije sudjelovao u donošenju odluke o sklapanju darovnog ugovora s "Našicecemtnom" danas je član uprave HEP-a za financije, a Branimir Jernejić, bivši predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, prema izvorima iz hrvatske elektroprivrede, mogao bi uskoro dobiti visoku funkciju u HEP-u

.