Foto: Hina

DVOJICA bivših čelnika zagrebačke Udbe, Ante Barišić i Božo Kovačević, ostali su pri ranijim iskazima u kojima je Barišić potvrdio, a Kovačević odbacio, navode Josipa Manolića da je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 80-tih godina surađivao s tadašnjom Službom državne sigurnosti (SDS).

Barišić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i bivši šef odsjeka SDS-a u Zagrebu od 1980. do 1990., u ponedjeljak je kazao da ostaje pri svom iskazu u kojem je potvrdio Manolićeve riječi da je Karamarko bio doušnik Udbe te da bi ''uvid u konkretan dosje grupne obrade 'Trs' dao odgovore na sva pitanja''. S druge strane, i bivši načelnik I. odjela SDS-a u Zagrebu, Božo Kovačević, ponovio je svoj prethodni iskaz da Karamarko nikada nije bio u "suradničkom odnosu".

Na ročištu u sporu u kojem Karamarko tuži Manolića za klevetu na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu, Barišić je posvjedočio da ima neposredna saznanja o Karamarkovu suradništvu i to iz dokumentacije o grupnoj obradi ''Trs'', a ''dio koje je i sam osobno sastavljao''. Kazao je da u prilog njegovim navodima idu i dvije ''informacije'' o obradi ''Trs'', pod brojem 1499. iz prosinca 1983. i 414. iz travnja 1984.

O Karamarku se počelo razgovarati već 1982.

''U informaciji iz 1983. jasno je naznačeno da su mjere u grupnoj obradi 'Trs' primjenjivane u dva pravca od kojih je bitno istaknuti grupaciju kleronacionalističkih eksponiranih studenata na zagrebačkom Sveučilištu oko Stjepana Loze. Na stranici te informacije navodi se da su u toku informativni razgovori u cilju angažiranja za suradnju s Tomislavom Karamarkom, J. S. i B. M.'', rekao je Barišić. Dodao je da je u sljedećoj informaciji, onoj iz travnja 1984., vidljivo da su informativni razgovori obavljeni, ali da se nigdje ne spominje Karamarko.

''Dakle, upravo ova činjenica što se on ne spominje u toj 'informaciji', a trebao bi, kao osoba s kojom je trebao biti obavljen informativni razgovor, ukazuje na to da je on surađivao s Udbom'', rekao je Barišić. Kazao je da su na zajedničkom kolegiju službe odlučivali o svakoj pojedinoj osobi koju bi uključivali kao suradnika u grupnu obradu. Prema njegovim riječima, o Karamarku se počelo razgovarati već 1982. te je potvrdio kako je on bio predmet razgovora na zajedničkom kolegiju.

Barišić je kazao i da je Karamarko imao ''određene veze sa sitnim kriminalom i Željkom Malnarom'' i da je ta informacija o ''švercerskim poslovima'' sadržana u informaciji broj 421, a upravo se na to, prema Barišićevu iskazu, pozivao Manolić kada je iznio svoje tvrdnje o tome, pritom koristeći informacije od ''svojih'' operativaca iz Službe.

Prema Barišićevim riječima glavni problem u ovom sporu jest što nije sva dokumentacija iz Hrvatskog državnog arhiva (HDA) dostavljena sudu ''jer je sadašnji ravnatelj HDA-a Dinko Čutura također bio obuhvaćen mjerama Službe''.

Obojica svjedoka tuđe iskaze nazvali proizvoljnima

Predočeno mu je i prethodno Kovačevićevo svjedočenje da Karamarko nije bio suradnik Udbe, na što je Barišić kazao da je ta tvrdnja proizvoljna. No i Kovačević je, s druge strane, Barišićev iskaz nazvao proizvoljnim te ponovio da Karamarko nikada nije bio suradnik.

''Ante Barišić nikada nije sastavljao nikakvu bitnu dokumentaciju vezanu za grupnu obradu 'Trs' jer je on tu postupao samo periferno. Rezime čitavog ovog slučaja je da te tvrdnje, da bi Karamarko bio nekakav suradnik ili doušnik u Udbi, jednostavno nisu točne jer sam ja kao načelnik I. odjela imao popis svih suradnika i operativnih veza i uopće sam odobravao da se nekoga angažira u tom smislu. Izričito tvrdim da Tomislav Karamarko do 1990. nije bio zaveden kao suradnik ili operativna veza'', rekao je Kovačević.

Potvrdio je da je ukupna dokumentacija o ljudima koji su bili u tretmanu obrade SDS-a ''netragom nestala'', ali i rekao da Barišić ''nije mogao niti je vidio bilo kakvu službenu bilješku ili dokument, a koji bi se odnosio na Tomislava Karamarka''. Tijekom Kovačićeva svjedočenja Barišić je odmahivao glavom.

Ročište koje je u ponedjeljak održano na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nastavak je spora koji je uslijedio nakon neuspješnog mirenja na kojem se Karamarko nije pojavio, a Manolić je ponovio da stoji iza svega što je o Karamarkovoj suradnji s Udbom ispričao u intervjuu Nacionalu.

Tužbu protiv Manolića, za kojega traži kaznu od 350 dnevnih dohodaka, Karamarko je najavio nekoliko dana nakon objave spornog intervjua u lipnju 2015. Manolićeve tvrdnje da je krajem 80-tih godina surađivao s tadašnjom tajnom službom koja ga je ucijenila zbog veza sa sitnim kriminalcima, ocijenio je lažima i klevetama plasiranima u javnost "zbog političkih motiva i u predizborne svrhe".

Karamarko je tada tvrdio i da su neki bivši djelatnici SDS-a, koji su ga operativno obrađivali, spremni na sudu posvjedočiti da su Manolićeve optužbe na njegov račun lažne, odnosno da nije bio suradnik tajne službe bivše Jugoslavije, već je bio žrtva SDS-ove operativne akcije kodnog naziva "Trs".

Osim Manolića, Karamarko je zbog spornog intervjua tužio i tjednik Nacional protiv kojega je nepravomoćnom presudom dobio 70.000 kuna.