Foto: Davor Pongračić/Cropix

SABORSKI zastupnici danas nisu glasovali o tzv. Perkovićevom zakonu jer, kako je jučer izvijestio ministar pravosuđa Orsat Miljenić još traju konzultacije s Bruxellesom oko toga može li Hrvatska uopće vremenski ograničiti razdoblje od kojeg će se primjenjivati europski uhidbeni nalog.

Nakon što se odustalo od glasovanja o nacrtu Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU, koji regulira izručenja, dok traju konzultacije s Bruxellesom, iz saborske oporbe stižu oštre kritike vladajućima.

"Vlada si nepotrebno otvara bokove za kritike i u Hrvatskoj i izvan nje, a to nije dobro"

Bivša čelnica HDZ-a, danas nezavisna zastupnica Jadranka Kosor podsjetila je da je još 2010. godine donesen Zakon o europskom uhidbenom nalogu te da se tada na njega nitko nije žalio, pa joj nije jasno zašto je sada Milanovićeva Vlada u posljednji trenutak uvela vremensko ograničenje za primjenu europskog uhidbenog naloga. Time se, kaže Kosor, šalje jedna loša poruka.

"Ja neke postupke Vlade zaista ne razumijem, zašto se upuštati sada kada bismo morali biti koncentrirani na proslavu i na taj svečani trenutak da se Vlada izlaže. Vlada si nepotrebno otvara bokove za kritike i u Hrvatskoj i izvan nje, a to nije dobro. Bilo bi jako loše da pod nekom sjenom 1. srpnja postanemo članica", rekla je Kosor.

"Ne znam kako će Njemačka reagirati na ovu odluku koja je zapravo podmukla, to je zabijanje noža iza leđa"

Laburist Branko Vukšić istaknuo je da Vlada radi štetu Hrvatskoj skandaloznim prijedlogom pred sam ulazak u EU. "Prije svega, mi se blamiramo u očima EU iz dana u dan donoseći u Saboru skandalozne stvari. Ne znam što Europa misli o nama, ali meni je važno da se ja sramim zbog takvih stvari i što je meni neugodno. A to što kažu u Europi, vjerojatno nas gledaju očima, oni koji znaju zbog čega smo to donijeli, ne znam kako će Njemačka reagirati na ovu odluku koja je zapravo podmukla, to je zabijanje noža iza leđa", kazao je Vukšić.

Podsjetimo, Vlada je Zakon o pravosudnoj suradnji prihvatila na prošlotjednoj sjednici, a njime se predviđa da bi se europski uhidbeni nalog provodio u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. To znači da Hrvatska ne bi morala izručiti Josipa Perkovića kojeg od 2005. godine traži Njemačka pod optužbom da je sudjelovao u likvidaciji Stjepana Đurekovića, jer je on ubijen 1983. godine.