Foto: Hina

ZAGREBAČKI nadbiskup kardinal Josip Bozanić najavio je na središnjem euharistijskom slavlju u utorak navečer u zagrebačkoj prvostolnici, održanom u čast blaženoga Alojzija Stepinca na njegov spomendan, kako će cijela nadbiskupijska obitelj na osobit način živjeti duhovnu povezanost s Blaženikom u godini u kojoj obilježavamo 55 godina od njegove smrti.

Ta će se duhovna povezanost očitovati i izvanjskim znakom njegove prisutnosti, tako što će se početkom ovogodišnjega korizmenog vremena, polazeći od prvostolnice, od župe do župe, nositi moćnik bl. Alojzija i oko njega će se okupljati vjernici sve do slavlja Stepinčeva iduće godine, rekao je Bozanić pred mnoštvom vjernika koji su ispunili katedralu.

Kardinal Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje u koncelebraciji s pomoćnim biskupima i apostolskim nuncijem mons. Alessandrom D'Ericcom, a u homiliji je pozvao vjernike da "u Stepinčevoj katedrali ustrajno mole njegovu pomoć i za njegovo proglašenje svetim".

Neustrašivi svjedok čovječnosti i istine

Istaknuo je kako spomen na blaženoga Alojzija Stepinca govori o neustrašivom svjedoku čovječnosti i istine, vjernosti Crkvi i njegovu potpunom pouzdanju u Boga.

Jednako tako, dodao je Bozanić, sa Stepinčevim je svjedočanstvom povezan pokušaj drugih da se nepravda proglasi pravdom, kao i politička manipulacija pravosuđem.

"Osuđeni nadbiskup Stepinac je do dana današnjega ostao živjeti kao primjer žrtve onih sudišta koja ne mare za činjenice, ni za dostojanstvo suđenja", rekao je kardinal.

Podsjetio je da je Stepinčeva sudska presuda u novijoj hrvatskoj povijesti postala simbol svega što je provodio jedan od totalitarizama, onaj komunistički, stvarajući privid pravednosti i demokracije.

S tim u vezi, Bozanić je ocijenio kako je "teško pomisliti da se napredak naše domovine može očekivati sve dok ne postoji ravnoteža u zakonima koji sadrže jasne temeljne vrijednosti, vodeći brigu o stvarnim životima ljudi, i dok nema stabilnosti institucija koje ne djeluju po političkome ili ideološkom diktatu, dok se ne štiti čestitost i ne poštuje savjest i dok institucije ne teže k pravednosti, vođene istinom".

Pokazatelj hrvatskom narodu

Život i smrt bl. Alojzija Stepinca dobar je pokazatelj hrvatskome narodu za čim ne smije ići u sadašnjosti te na što se ne smije oslanjati u budućnosti, naglasio je Bozanić.

Kao najbolji primjer za to zagrebački nadbiskup istaknuo je "splet događaja kojima svjedočimo posljednjih godina, a tiču se obitelji". "Nije riječ tek o nekoj društvenoj skupini nego se diraju sami temelji ljudske naravi i otajstva života", istaknuo je.

Premda "može zvučati bolno, ali treba jasno reći da izgleda kao da se neki ne prestaju poigravati s budućnošću hrvatskoga naroda", rekao je Bozanić.

Ponovio je trajnost toga nastojanja riječima: "Ne prestaju", te podsjetio na riječi koje je nadbiskup Stepinac izrekao na Staru godinu 1936. godine ".... Ako se na tako laku ruku razvrgavaju bračne zajednice - može li se govoriti o čestitom obiteljskom životu i savjesnom odgoju mladeži. ..... Zakoni su Božji usko povezani među sobom, i raskineš li jedan, kidaju se i drugi, i onda se sve ruši kao stroj, što prestaje raditi ako se izvadi ma samo i jedan kotač".

Narodno samoubojstvo

Bozanić je podsjetio i na Stepinčevo jasno stajalište o potrebi zaštite nerođene djece i njegove uvjerenosti da je "abortus zločin koji je u našoj domovini zauzeo toliki mah da pomalo dobiva karakter narodnoga samoubojstva". Stepinčeve su to riječi iz siječnja 1940. godine za koje je nadbiskup Stepinac tada dobio pohvalu Zbora hrvatskih liječnika.

Kardinal Bozanić poručio je vjernicima da je bl. Alojzije Stepinac "svetac čistoće savjesti i trebamo ga zazivati u kušnjama u kojima Boga želimo odijeliti od svakidašnjega življenja". Jer, istaknuo je, kršćanin nema dvostruka mjerila, a upravo to je i zahtjevno i radosno - zahtjevno jer nas suočava s našim grijesima, a radosno jer znamo da je u svakom trenutku Bog po Isusu Kristu naš suputnik, pomoćnik i utjeha.

Na euharistijskom slavlju među brojnim vjernicima bili su i predstavnici javnoga života, među kojima predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik (HAZU) Zvonko Kusić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i njegova zamjenica Sandra Švaljek te general Mladen Markač.