Foto: Hina

ZAGREBAČKI nadbiskup kardinal Josip Bozanić, služeći u četvrtak na Dan državnosti RH misu za Domovinu, podsjetio je na stvaranje slobodne hrvatske države, istaknuvši kako se ove godine obilježava i 70. obljetnica završetka Drugoga svjetskog rata, no dok su druge, zapadnoeuropske zemlje, po završetku rata odahnule od fašističkoga i nacističkoga totalitarizma, u Hrvatskoj je zavladao komunistički totalitarizam te je slobodu dočekala tek 1990. godine.

Svetoj misi za Domovinu, služenoj u prigodi Dana hrvatske državnosti u Crkvi sv. Marka u Zagrebu, nazočila je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.

Kardinal Bozanić podsjetio je da se u Hrvatskoj urušavanje komunističkoga režima dogodilo sa zakašnjenjem od jedne godine u odnosu na druge europske zemlje, u kojima se politički obrat prema demokraciji zbio 1989. godine.

"Prije dvadeset i pet godina hrvatski se narod, kao i svi građani Hrvatske, oslobodio od komunističkoga totalitarizma", naglasio je dodavši kako su događaji vezani uz pad Berlinskoga zida i "novi dah slobode" krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća omogućili rušenje komunističkoga režima, jednog od triju velikih zala 20. stoljeća: fašizma, nacizma i komunizma, kojima su hrvatski narod i Europa bili pogođeni.

Ako bismo jednim spomenom željeli obuhvatiti te događaje od prije 25 godina, onda bi to bilo moguće pod zajedničkim nazivom spomena hrvatske slobode, koji bi se s pravom mogao vezati uz 30. svibnja 1990. godine, istaknuo je.

Bozanić: 1990. hrvatski građani odbacili komunistički totalitarizam u radosnoj nadi

"Današnje je slavlje neodvojivo od događaja prije dvadeset i pet godina koje treba čuvati duboko u našoj nacionalnoj memoriji, a čija je obljetnica u hrvatskoj javnosti ostala gotovo zanemarena", rekao je Bozanić dodavši kako pritom misli na prve slobodne parlamentarne izbore i na konstituiranje demokratski izabranoga višestranačkog Hrvatskoga sabora.

Ma kako se političkim odlukama mijenjali spomendani, suvremena Hrvatska, ocijenio je, ne može se odvojiti od proljeća 1990. godine, kada su hrvatski građani odbacili komunistički totalitarizam i u radosnoj nadi počeli novo razdoblje svoje povijesti.

Naglasio je kako "ni taj dah slobode i oduševljenja nije dugo trajao" jer je "hrvatska radost bila prekidana novim napadima, prijetnjama i strahotama nametnutog nam rata, što je zaustavljeno prije dvadeset godina oslobađanjem domovine".

Po kardinalovim riječima "u tim je godinama ne samo ispisan dragocjeni dio spomenara naše države, među kojima je i lipanjski dan prije dvadeset i četiri godine kojega se danas spominjemo, nego su u njima razvidne vrjednote i temelji na koje smo pozvani graditi budućnost za nove naraštaje.

Ocijenio je kako je to vrijeme ostavilo svoje tragove, nove brazde i plodove u hrvatskome društvu, ali i svoje rane te kako posljedice ostaju, slojevite i raznolike.

"Vidimo da se ostatci ideoloških sukoba koje su posijale i siju ideologije zla, ne samo održavaju, nego se i obnavljaju, a temelji hrvatske države nagrizaju se raznim sredstvima", naglasio je zagrebački nadbiskup Bozanić.

Poručio je da je za prevladavanje totalitarnoga naslijeđa, kako bi se omogućio suvremen, miran i skladan razvoj i napredak hrvatskoga društva - nužan odmak i otklon od ideologija zla 20. stoljeća - fašizma, nacizma i komunizma.

Taj odmak je potreba slijedeći i smjernice rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz godine 1996. i 2006., podsjetio je kardinal Bozanić.

"Opasan selektivan pristup komunizmu, nacizmu i fašizmu"

Smatra kako je selektivan pristup komunizmu, nacizmu i fašizmu te njihovim simbolima opasan te da može postati i uzrokom novih provokacija.

Zagrebački nadbiskup vjernike je pozvao da ostvaruju vrijednosti koje ispovijedaju i u djela pretoče vjeru koji ih nadahnjuje.

"Velike vrijednosti poštenja, pravednosti, slobode, ne postoje odvojene od ljudi koji ih utjelovljuju u svojim postupcima", rekao je Bozanić. Dodao je kako je odstupanje od te temeljne istine jedan od razloga suvremene moralne krize i krize autoriteta koju živimo i u hrvatskom društvu.

"Hrvatsko društvo ne gradi se na solidnoj stijeni"

Upozorio je na tri područja u kojima se, kako smatra, hrvatsko društvo danas ne gradi na solidnoj stijeni, nego na pijesku te dodao kako su to pitanja: nebrige za demografsko stanje hrvatskoga društva, iseljavanje i korupcija.

"Demografsko starenje uz depopulaciju osnovni je demografski proces koji karakterizira Hrvatsku", istaknuo je naglasivši kako se Hrvatska u Europi nalazi u skupini zemalja s najlošijom demografskom slikom.

Ocijenio je kako joj nedostaje kvalitetna pronatalitetna politika koja se treba donijeti uz široku suglasnost glavnih političkih, gospodarskih i društvenih aktera te koja ne bi smjela ovisiti o strukturama vlasti.

"Potrebno je uvesti izrazito pronatalitetnu varijantu populacijske politike, kao što su to učinile neke europske zemlje i već se vide pozitivni rezultati", rekao je Bozanić. Naglasio je da takvu politiku prati ravnomjerni razvoj u svim krajevima, a posebno strateški razvoj lokalnih središta, srednjih i malih gradova i njihovog okruženja, koji bi trebali imati važnu ulogu u iniciranju gospodarskog razvoja i ulaganja.

Podsjetio je na potrebu pravne zaštite zaposlenih žena s malom djecom, na fleksibilnost poslodavaca u uređenju njihova radnog vremena te potrebu otvaranja novih jaslica i vrtića, kao i na rješenja stambenih problema.

Upozorivši na odlazak mladih i cijelih obitelji iz zemlje, zagrebački nadbiskup je rekao da se takvi postupci promiču, ne samo nemarom za preduvjete koji bi ljudima omogućili da rade i podižu obitelj u domovini, nego se lažnim proroštvima koja stalno predstavljaju Hrvatsku kao mjesto u kojemu se ne može živjeti, unosi malodušje u srca ljudi koji se boje da neće izdržati okrutnost takve pustinje i radije odustaju ili misle da će sreću naći izvan svoje domovine.

"Mediji se natječu tko će vještije pokazati da se u Hrvatskoj ne može živjeti i da treba otići"

"U Hrvatskoj se često ispraznim riječima i obećanjima ljudima baca pijesak u oči", rekao je zagrebački nadbiskup, upozorio kako se neki mediji gotovo natječu tko će vještije pokazati da se u Hrvatskoj ne može živjeti i da treba iz nje otići.

Ocijenio je kako kako je nekima zacrtani cilj - Hrvate ponovno odvesti daleko od Hrvatske, te je zato poručio Hrvatima da ne odustaju od Hrvatske!

"Ona je naša, trebamo je učiniti boljom, jer nigdje u svijetu nema ničega ljepšeg, a na nama je da Hrvatsku čuvamo lijepom i borimo se za nju", pručio je hrvatski kardinal.

Državne vlasti pozvao je da se ozbiljnije i djelotvornije suoče s egzistencijalnim problemima mladih kao što su nezaposlenost i teško rješivo stambeno pitanje.

"Rad nije potreban samo za gospodarstvo, on je potreba ljudske osobe, ljudskog dostojanstva, po njemu se ljudska osoba uključuje u društvo", rekao je i naglasio kako se u hrvatskom društvu sve više isključuje mladež, koja je završila škole, a ne može naći posao.

"Neusklađenost zakona pogoduje tzv. zakonskoj korupciji"

Kardinal Bozanić je i korupciju ocijenio veoma opasnom za hrvatsku sadašnjost i budućnost. "To je društveno zlo koje nesmetano raste, koje se duboko ukorijenilo u našoj zemlji, u politici, poduzetništvu i institucijama, neovisno o političkoj ideologiji vladajućih", rekao je.

Ocijenio je i kako nesigurnost koja je prisutna u poslovanju, strah i odgađanja donošenja odluka ljudi na odgovornim mjestima, govori o ozračju u koje su društvo doveli korumpirani odnosi.

"I dok se u nas isticanjem pojedinih slučajeva čini da se korupcija želi suzbiti, postoji ona koja se pokazuje kao sustav, podržavan političkim odnosima, koja ima obilježja političke korupcije umrežene u državnim institucijama. Koliko ima samo zakona u našem zakonodavstvu koji u svojoj neusklađenosti pogoduju takozvanoj zakonskoj korupciji", naglasio je Bozanić.

Dodao je da takvo stanje najviše nagriza temelje društva.

"Hrvatski puk uznemiren napadima na Stepinca"

Kao primjer nepoštivanja hrvatskih vrijednosti, kardinal Bozanić posebno je naglasio razne napise i izjave koje se tiču blaženoga Alojzija Stepincau, čime je "hrvatski vjernički puk uznemiren".

"Mi dobro znamo koja je vrijednost njegova života i umiranja", rekao je dodavši kako djela kardinala Stepinca nadilaze okvire naše Crkve i pripadaju baštini opće Crkve, kojom se svaki katolik i Hrvat može ponositi.

Podsjetio je i na priraslost Blaženoga Alojzija Stepinca srcu ljudi kojima je bio istinska stijena na koju se moglo osloniti, kada su se bujice mržnje i razaranja, neslobode i nečovječnosti obrušavale na hrvatski narod i domovinu, na Europu i svijet.

Zabrinjavajućim je ocijenio da se u Hrvatskoj dopušta nabacivanje blatom kleveta na Stepinca, što po Bozanićevim riječima, sigurno neće umanjiti njegovu veličinu, ali zato nagriza naš mir.

Vjernicima i svima koji vole istinu poručio je da radosno čekaju njegovu kanonizaciju te ih pozvao da mole za tu nakanu.

"Blaženi Alojzije Stepinac ostaje svjedok istine i čvrsto vjerujemo da će tom istinom pročistiti ono što se godinama gradilo na lažima" poručio je u propovijedi kardinal Bozanić služeći misu za Domovinu.