Screenshot: javnidug.manjiporezi.hr; Grafovi: Vuk Vuković

"PREMA zadnjim podacima hrvatski javni dug, koji bi do kraja 2015. godine mogao dosegnuti kritičnu točku od 90% BDP-a raste brzinom od 443,66 kuna po sekundi i do danas je narastao na gotovo 290 milijardi kuna", rečeno je danas na predstavljanju "Brojača javnog duga" kojeg je osmislila Udruga poreznih obveznika Lipa.

> Grafika - Evo tko nas je najviše zadužio

Svaki radnik dužan 187 tisuća kuna

Prema javnom dugu od 290 milijardi kuna, dodali su iz Udruge, ispada da je svaki stanovnik Hrvatske zadužen za više od 67 tisuća kuna, a svaka zaposlena osoba za više od 187 tisuća kuna.

Brojač u realnom vremenu pokazuje povećanje javnog duga, a u Zagrebu će bit postavljeno pet displeja na kojima će građani gledati kako dug raste. Osim toga, "Brojač javnog duga" bit će dostupan i na internetskim stranicama Lipe, ali i na naslovnici Indexa.

Javni dug je jedna od najvećih prepreka gospodarskog rasta, a na predstavljanju "Brojača javnog duga" istaknuto je kako bez uravnoteženih financija i gospodarskog rasta nije moguće povećati standard života građana, a za to je nužno zaustaviti daljnji rast duga.

Na predstavljanju "Brojača javnoga duga" govorili su Vuk Vuković sa ZŠEM-a, Velimir Šonje iz Arhivanalitike te Davor Huić iz Lipe. Između ostaloga, istaknuli su kako bez gospodarskog rasta i uravnoteženih javnih financija nije moguće povećati standard života hrvatskih građana, stoga je nužno zaustaviti daljnji rast javnog duga kroz fiskalno odgovornu politiku, i tako obrnuti trendove koji Hrvatsku trenutno vode u neželjenom smjeru.

Politička bagra nas nije prestala zaduživati ni tokom krize - rast duga se ubrzao

Javni dug Hrvatske tokom krize, od 2008. godine, povećan je za gotovo 2,5 puta. Iako je u tom razdoblju gospodarstvo pretrpjelo težak udarac, izgubljen je veliki broj radnih mjesta, politika i ovisnici o proračunu pravili su se kao da se apsolutno ništa ne događa i javni dug povećali sa 122 milijarde kuna, na 285 milijardi kuna, koliko je zadnji službeni podatak iz svibnja ove godine.

To povećanje javnog duga dva i pol puta ostaje u nasljeđe hrvatskim poreznim obveznicima i gospodarstvu čija je konkurentnost zbog toga diskutabilna, a napredak upitan.

Hrvatska najzaduženija među tranzicijskim zemljama

Hrvatska je s javnim dugom od oko 85 posto BDP-a, koji će do kraja godine dosegnuti 90 posto, najzaduženija među tranzicijskim zemljama.

Nešto manji dug od Hrvatske imaju Slovenija, mađarska i Srbija. Vrlo ekonomski uspješne zemlje srednje i istočne Europe poput Poljske, Češke i Slovačke imaju daleko manji dug promatrano kao postotak BDP-a, dok je najmanje zadužena Estonija, čiji javni dug iznosi 11 posto BDP-a.


 
Visoko zaduženje može povećati rizik zemlje, što onda povećava kamatne stope po kojima se zadužuje. To dovodi i do povećanja kamatnih stopa po kojima se zadužuju građani i tvrtke.

>Podsjetnik za Lalovca: Evo zašto Hrvati plaćaju veće kamate od građana EU