Screenshot: HRT

U EMISIJI Otvoreno na HRT-u pričalo se o izgradnji Pelješkog mosta, što se već godinama najavljuje, te o situaciji u HAC-u.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao gost u emisiji, rekao je kako je Pelješki most projekt svih projekata i najavio njegovu gradnju.

"Pelješki Most je projekt svih projekata, aplikacija će se krajem svibnja poslati u Bruxelles, to je u vezi financiranja. U lipnju ćemo donijeti odluku o gradnji prve od tri faze Pelješkog Mosta, neovisno o potvrdi Bruxellesa o sufinanciranju", rekao je HDZ-ov ministar.

Otkrio je i kada počinju radovi.

"Radovi počinju početkom 2017., sami most košta oko 250 milijuna Eura", otkrio je Butković dodavši da velik dio novca možemo dobiti od Europske unije.

"Hrvatska je u samom projektiranju ispoštovala sve dogovore s BiH, visina mosta će osigurati prolaz. Nama je interes da Hrvatska spoji teritorij, ali i da BiH ostvari svoja prava", dodao je Butković.

Branko Grčić u emisiju se javio iz splitskog studija. On velik dio zasluga oko izgradnje mosta pripisuje bivšoj vladi.

"Mi smo od tri faze odradili dvije faze pripreme. Prva je bila izboriti se u Europskoj komisiji da EU uđe u partnerski sporazum. Druga faza je bila prilagodba projektne dokumentacije, ekološka studija i slično. Sve je to dovelo do treće, ključne, faze, izrade aplikacije koja bi trebala omogućiti sufinanciranje. Konačno smo osigurali novce", rekao je Branko Grčić iz SDP-a.

"Nadam se da će Most biti izgrađen kroz tri godine", rekao je Grčić.

Čačić: Gradnja mosta s europskim novcima svakako, ali bez njih nikako

Radimir Čačić rekao je kako je to dobar projekt ukoliko će većinu gradnje financirati EU.

"Most treba graditi s europskim novcem, ali ne s domaćim. To nema nikakve logike ni pameti", rekao je Čačić.

"Sanader koji je imao sluha za takve stvari, bio je jedan od jačih demagoga, razvio je cijelu tu priču. Krenuo, stao, krenuo. Dobro je da se nije napravilo, ali dobro je da se puno toga tada i pripremilo. Stvar se na kraju prizemljila, ovo o čemu danas govorimo je tehnički i financijski razumno. Ako to bude u omjeru financiranja 60-40 ili 70-30 je dobro za nas i za Europu. Ipak, nemojmo pričati dalje o autocesti, to nije za nas, to ne možemo izdržati", pojasnio je Čačić.

Butković se složio da smo se s izgradnjom autocesta "preizgradili", a rekao je kako misli da nam EU neko vrijeme neće više financirati autoceste.

"Već 20 godina govorimo o tom mostu, drago mi je da danas postoji suglasnost da se to treba izgraditi. Činjenica je da nam treba europska pomoć, sami ne možemo", rekao je Butković.

Sindikati protiv vinjeta

Drugi dio emisije govorilo se u uvođenju vinjeta za autoceste koje imaju neke druge zemlje u blizini, primjerice Slovenija i Austrija.

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, rekao je da se protivi uvođenju vinjeta. On smatra da je to zastarjeli model koji ima velikih nedostataka.

No, ministar Butković smatra da u HAC-u postoje ogromni problemi i da se nešto mora napraviti.

"Nama do 2020. godine dolazi do 5,2 milijarde eura na naplatu. Počeli smo neke procese, a to je da pokrenemo poslovno i financijsko restrukturiranje tvrtki. Radi se studija oko uvođenja novog sustava naplate, a tu spadaju i vinjete", rekao je Butković.

Radimir Čačić smatra da bi sve trebalo gledati s poslovne strane.

"Tu nema emocija, cijela ta priča ili daje ili ne daje rezultat. Sindikat štiti svoje ljude, to mi je jasno, ali ministar mora imati nacionalni interes. Ako vinjete daju rezultat, onda da", rekao je Čačić.

Čačić bi dio vlasništva prebacio u privatni sektor.

"Rješenje je svakako, ako smo se već našli u situaciji koja nam nije trebala, da prebacimo dio te priče sa duga države na privatni sektor. A taj privatni sektor, najbolje je da se zove mirovinski fondovi", rekao je Čačić.

Protiv privatnog kapitala nije ni Butković.

"Mi nismo odbacili ulazak kapitala u te tvrtke, ali smatram da država mora ostati većinski vlasnik. Ne možemo prodavati tvrtke koje su u ovakvom stanju kakve su sada", rekao je Butković.

U raspravu se uključio Branko Grčić.

"Bez neke analize i detalja teško je procijeniti konačni efekt. Moramo voditi računa, posebno kada je riječ o dijelovima autoceste koji su vezani za Jadran. Moramo reći da je to manje pravedan sustav, netko će voziti svaki dan, a netko jednom ili dva puta. Priklonio bih se i temi koju je gospodin Stanić rekao, a to je da su vinjete prijelazno rješenje. Restrukturiranje samo djelomično može donijeti uštede koje nisu dovoljne. Imate relativno male prihode od cestarina, prosječni promet je 12 000 vozila dnevno, a donja granica bi trebala biti 16.000 vozila da bi autoceste bile isplativo", rekao je Grčić.

"Ono što ne možemo dobiti od autocesta, naplaćujemo od naših građana koji zbog toga plaćaju skuplje gorivo", dodao je Grčić. On se slaže da u autoceste uđu mirovinski fondovi.

Butković: Slažem se da oni koji su čekali u koloni zbog greške HAC-a zatraže povrat novca

Ministar se osvrnuo i na nedavnu kolonu na autocesti, a koja je prouzrokovana radovima koji su se poklopili s blagdanima kad je promet autocestom višestruko veći.

"Treba vidjeti koji je razlog čekanja. Ako je razlog da se popravljaju šahtovi, što se više neće dogoditi, ne bi trebali platiti cestarinu", rekao je Butković dodavši da se slaže da bi ljudi koji su na uskršnji ponedjeljak satima čekali u koloni trebali tražiti povrat novca.